Mada je onesposobljen još prije dvadeset godina, aerodrom Željava kod Bihaća i danas je tema različitih komentara, procjena i pomalo nevjerovatnih priča.
Svojevremeno je važio za najmoderniji objekat takve vrste, a kako se radilo o podzemnom aerodromu za čiju se izgradnju i uređenje nije štedjelo, u namjeri da se postigne maksimalni efekat, izazivao je ne samo divljenje i strahopoštovanje već i neslućenu maštu o njegovim mogućnostima.
Najzanimljivije u cijeloj priči oko aerodoroma Željava je da ista fama, ponekad i jača, vlada i dan danas.
Klek, objekat 505 , Željava – sinonimi su za najveći podzemni aerodrom, ne samo u eks Jugoslaviji. Čuveni kompleks smješten je ispod i unutar planine Plješivice.
Činilo ga je pet pista i četiri tunela visokih 8, širokih 30 metara, dugih 3,5 kilometra. Teško je i pobrojati sa čim je sve raspolagao ovaj objekat, u koji se naravno nije moglo tek tako ući, a koliko je baza bila elitna ilustruje i podatak da je služba u njoj smatrana posebnom čašću i da su samo najbolji stizali na ovaj aerodrom.
Među njima i Ivan Prša, oficir bivše JNA, potpukovnik avijacije:
„Počeo se graditi 1948. Od projektovanja, izbora lokacije, izgradnje i radio se punih 20 i nešto godina. Operativna upotreba počela je 1967. godine kada je kompletan Lovački-avijacijski puk, 117. LAP, iz Zagreba preletio tu na Željavu. Vrijednost tog objekta je što je to uglavnom podzemni objekat sa svim elementima infrastrukture pod Plješevicom tako da smo mi tu cijenili da se moguće odbraniti od taktičkih nuklearnih udara i zato je puno novca uloženo – oko 4,5 milijardi ondašnjih dolara,” rekao je Prša.
“Dakle namjena aerodorma i avijacije je bila zaštiti zračni prostor bivše Jugoslavije zapadno od linije Sarajevo-Osijek i zato je bio jedan od najmodernijih i najjačih jer je trebao da odgovori i u varijanti zapadne agresije i istočne agresije. Pokriven velom tajne, nije se moglo lako ući unutra. Samo su odabrani ulazili u sam podzemni objekat, tako da jednostavno još se u javnosti ne zna šta je bilo na arerdomu Željava, koje tajne krije, a njih puno nije bilo. Činjenica je jedna – bila je to jaka avio baza sa 50-ak aviona, to je nešto kao nosač aviona američki i zaista je bila velika vatrena snaga za odbranu zračnog prostora bivše Jugoslavije. I ništa više,“ dodao je on.
Planovi za rekonstrukciju
Danas tek ruševine i ostaci koji još jadnije izgledaju ako se imaju na umu svi ovi podaci o grandioznosti izgradnje i funkcionisanja najmoćnije vojne baze po procjenama mnogih i u Evropi.
Osamnaestog 1992. bivša JNA je prije povlačenja minirala i onesposobila objekat sa, kažu, 56 tona eksploziva. Zub vremena učinio je svoje. S obzirom da je tu u prošlom ratu bila linija razdvajanja područje je i minirano. Na bosanskoj ga strani nadgledaju pripadnici Granične policije.
”Negdje desetak kilometara granične crte, znači zelene granice, pokrivamo oko područja aerodroma Željava. Na teritoriji BiH od objekata aerodroma Željava se nalazi jedna velika pista i dvije manje uzletne piste bivšeg vojnog aerodroma Željava. Ostalo je na strani Hrvatske,’‘ kaže komandir jedinice granične policije Arman Mičić:
Naravno, bilo je i ima prijedloga za obnovu aerodroma Željava s obje strane granice. Svojevremeno je bio i izrađen plan njegove revitalitacije, no zbog cijene se odustalo. Pa se onda spominjala mogućnost da to bude karting ili biciklistička staza, slobodna carinska zona, naposljetku civilni aerodrom.
Tema je ovo koja je dominirala i prilikom nekoliko posjeta hrvatskih predsjednika Stipe Mesića i Ive Josipovića Bihaću. Prilikom posljednje, Hamdija Lipovača, premijer kantona izjavio je kako postoje realne šanse za obnovu aerodroma:
”Radilo bi se tu o jednom kargo aerodromu koji bi bio praćen sa pet logističkih centara. Investicija bi bila oko 2,7 milijardi eura.”
Saglasan je u tome i naš potpukovnik Prša:
”Stoji ta moguća priča da se to komercijalizira, ima logike ima osnove ako ima para i volje.”
RSE/Informer.ba
