Poreska opterećenja u Bosni i Hercegovini u 2011, posmatrano kroz procenat bruto društvenog proizvoda (BDP), daleko su veća u odnosu na zemlje regije, dok je istovremeno kvalitet života građana BiH znatno niži, pišu Nezavisne novine.
Ukupni naplaćeni poreski prihodi u BiH prošle godine iznosili su visokih 38,4 posto BDP-a, dok je npr. u Hrvatskoj taj procenat iznosio oko 31,4 posto BDP-a. Visok iznos poreskih opterećenja u BiH ne ostavlja praktično nimalo prostora za njihovo daljnje podizanje. Stoga, vlasti u BiH rješenje za fiskalnu krizu prije svega trebaju tražiti na rashodovnoj strani tj. kroz racionalizaciju i preraspodjelu javne potrošnje, saopšteno je iz CPI fondacije. Svaki potez u smislu povećanja na prihodovnoj strani, prije svega kroz povećanje PDV-a, usporiće ekonomski rast i pogoršati životni standard građana, posebno penzionera i nezaposlenih.
Pretpostavljajući da Vlada FBiH o povećanju poreskih opterećenja razmišlja uglavnom zbog finansiranja budžetskog deficita i plaćanja kredita po stand by aranžmanu MMF-a, smatramo da je ekonomski opravdano i moralno daleko ispravnije raditi na uštedi i efikasnijem trošenju budžetskih sredstava, posebno uzimajući u obzir izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi, koja trenutno iznose 3.2 milijarde KM ili 12,8% BDP-a. Ukoliko bi se izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi svela na nivo od 10% BDP-a, kao što je to slučaj u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji, vlade na svim nivoima bi na raspolaganju imale oko 750 miliona KM godišnje, što bi gotovo u potpunosti riješilo pitanje budžetskog deficita i otplate kredita MMF-u, ali također otvorilo mogućnosti ulaganja u zapošljavanje u bosanskohercegovačkoj privredi.
Naime, povećanje stope PDV-a dovelo bi do rasta cijena robe i usluga, a s obzirom da u BiH trenutno prema analizama Svjetske banke, 48% građana živi na granici siromaštva, usljed novog opterećenja mnogi od njih bi bili gurnuti ispod ove granice. Novo poresko opterećenje, imalo bi katastofalne posljedice na bh privredu, posebno za mala preduzeća, ali i na ostale privredne subjekte jer bi se zbog smanjene ukupne potražnje tj. smanjenog dostupnog novca, smanjila potražnja i za njihovim proizvodima.
Informer.ba
