Čestit Božić želim svima vama kao i svim našim prognanicima i izbjeglicama koji još ne odustaju od želje da se vrate u svoje rodne župe i u njima proslavljaju Božić i druge svetkovine. Svim Kristovim vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru od srca kličem: Mir Božji, Hristos se rodi, poručio je banjalučki biskup Franjo Komarica, čestitajući Božić svim vjernicima koji ovaj praznik slave po novom i starom kalendaru.
“Svima koji slave ovaj radosni početak novoga života – rođendan sina božjega, od sveg srca želim da to rođenje za njih ne bude uzalud. Oni treba da znaju da ih Bog voli i da su oni dužni voljeti Boga, svoga bližnjega i uvažavati božije zapovijedi”, dodao je on.
Govoreći o povratku katolika u BiH, biskup Komarica je istakao da su ove godine učinjeni pozitivni pomaci, ali da povratak treba da bude intenziviran i u budućnosti.
NN: Da li katolički vjernici u BiH ove godine Božić dočekuju u boljoj atmosferi nego prethodnih?
KOMARICA: To dobrano ovisi o svakom pojedincu. Hvala Bogu da svake godine imamo sve sigurniju atmosferu općenito u zemlji. Nema više one nesigurnosti kao tokom rata i prvih poratnih godina, iako, tu i tamo, bude manjih izgreda. Općenito, skupoća je ove godine veća nego prošle, pa će i obiteljska trpeza na nekim mjestima biti malo siromašnija. Ali, ako je radosno srce, i mali dar ili skromno jelo biće daleko ukusnije nego kada je duša prazna i ako su ukućani ili komšije posvađani. Drago mi je da se iz godine u godinu povećava pozitivna atmosfera među ljudima, pripadnicima različitih vjeroispovijesti i naroda. Očito da se se sve više međusobno prepoznajemo kao ljudi, kao božja stvorenja. Što se više trudimo da budemo bliže Bogu, to ćemo biti međusobno bliži.
NN: Ocijenili ste da je ove godine učinjen pomak u povratku izbjeglih katolika s područja RS. Koliko se Hrvata do sada vratilo u RS, a kakav je povratak na nivou BiH?
KOMARICA: Nemam konkretne podatke za BiH, ali nešto konkretnije podatke imam za područje RS, a pogotovo Banjalučku biskupiju. Zahvaljajući angažmanu sadašnje vlasti, ove godine prognanim Hrvatima, koji su željeli da se vrate, dodijeljeno je puno više materijalnih sredstava nego prijašnjih godina. Naglašavam da nisu istiniti komentari da se ljudi ne žele vratiti. Ako postoji političke volje, koje je do sada bilo premalo, mogu se postići još bolji rezultati. Iduće godine treba intenzivirati povratak, ali resorno ministarstvo nema dovoljno para u odnosu na potrebe. Treba bolje sarađivati s Vladom Hrvatske i međunarodnim fondovima. Manje od deset posto od broja katolika koji su živjeli ovdje, ponovo je u svojim domovima.
NN: Milorad Dodik, predsjednik RS, je izjavio da je saradanja Katoličke crkve i vlasti Republike Srpske u usponu. Kakvo je Vaše mišljenje?
KOMARICA: Radostan sam da to mogu potvrditi. Pomaci su učinjeni u vrijeme kada je Dodik bio predsjednik Vlade RS, a nastavljeni su i sada kada je na čelu entiteta. Sve pozitivniji su odnosi Beograda i Zagreba, a taj pozitivan eho se prelijeva i ovdje. Nažalost, mi imamo zbrkanu državu, ali trebamo bodriti političare da u duhu proklamiranih, međunarodno priznatih načela, rade ovdje. Svojom dužnošću, kao čovjek, vjernik i predstavnik Katoličke crkve, smatram da treba da pomažem političarima da budu konstruktivni i da rade na dobrobit stanovništva.
NN: Pred vama su i veliki projekti kao što su proizvodnja bio-gasa pri “Karitasovoj” farmi krava, obnova vinarije… Možete li reći više o tim projektima?
KOMARICA: To su dva dragocjena projekta koja su zaživjela ove godine, a očekujemo da će se u punom kapacitetu razvijati tokom naredne. Prvi pogon bio-gasa je i te kako suvremen projekat, ali nije nepoznanica u naprednim zemljama. Ovaj pogon smo radili sa vrsnim stručnjacima, a inspekcija iz Bavarske koja nadgleda slične pogone kod njih, rekla je da smo uradili izvrstan posao. Želimo da razvijamo ovaj pogon na sigurnim temeljima, tako da se možemo sami izdržavati i da državu ili bilo koga ništa ne koštamo. Uz pomoć Talijana startovali smo velikim vinogradom, ali još nemamo pravu vinariju, iako imamo dobra vina, koja odonose medalje na međunarodnim sajmovima.
NN: Interesantan je i podatak da imate problema da zadovoljite potrebe tržišta za nadaleko čuvenim sirom trapistom… Ima li šanse za proširenje proizvodnih kapaciteta?
KOMARICA: Proizvodnja nam je dobro započela. To je naš unikat, trapist se ne proizvodi sa ove strane Rajne. Više od pola Evrope nema takvog sira. Niko na međunarodnoj razini ne može proizvoditi sir pod imenom trapist, već je to naše ekskluzivno pravo. Zahvaljujući izvrsnom kvalitetu, imamo premalo sira u odnosu na to koliko je tražen. Zato kanimo proširiti proizvodnju, ali tražićemo potrporu nadležnog ministarstva. Banjaluka i RS imaju superbrend u siru trapistu, a obično se za takve stvari daju neke pomoći koje, do sada, za nas nije bilo. “Pala” su obećanja da će je ubuduće biti, a mi u to vjerujemo.
Promocija tolerancije
NN: Da li bi vjerske vođe mogle uraditi više na promociji tolerancije i razumijevanja među narodima u BiH?
KOMARICA: Nema nikakve sumnje da bi trebali i morali! Niko nas u tom poslu ne sprečava. Dosta smo propustili i nismo našli način da više zajednički uradimo po tom pitanju. Naša zemlja ima specifičnu situaciju – rat i poslijeratno vrijeme, pa period liječenja ratnih rana. Za razliku od drugih država, gdje su teološke teme prioritet, kod nas je ključan dijalog života gdje trebamo ciljano i zajednički osuđivati sve zločine koji su učinjeni u ime naših vjerskih zajednica. Moramo se truditi da u propovijedanju naše vjere služimo općem dobru.
Nezavisne/Informer.ba
