“Iako su išle dobrovoljno, izbjeglice zapravo nisu imale drugog izbora”, izjavio je Franken, opisujući evakuaciju hiljada Bošnjaka koji su utočište pred VRS-om potražile u Potočarima, gdje je bila baza Holandskog bataljona UNPROFOR-a. Prema svjedokovom iskazu, holandski oficiri pratili su prva dva konvoja 12. jula 1995. godine, ali su im to zatim onemogućili pripadnici VRS-a.
Muškarci razdvojeni od porodica
Karadžić, bivši vrhovni komandant VRS-a, optužen je za genocid nad više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, kao i za progon njihovih porodica. Karadžiću se na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce.
Frankenu je, kako je rekao, 12. jula 1995. bilo naređeno da “koordinira podršku evakuaciji izbjeglica”.
Svjedok je kazao da su bošnjački muškarci bili razdvojeni od porodica, nakon što su pripadnici VRS-a rekli oficirima UN-a da će među njima tražiti osumnjičene za ratne zločine, dodavši da su ti muškarci bili zatvoreni u “Bijelu kuću” u Potočarima, prije nego što su autobusima odvedeni u pravcu Bratunca.
Također je izjavio kako je 12. i 13. jula “dobio izvještaje o pogubljenjima”, a da je u bazi UN-a u Potočarima umrlo 11 bošnjačkih civila od “bolesti i iscrpljenosti”.
Franken je rekao kako je, na zahtjev pripadnika bosanskih Srba, 17. jula 1995. potpisao izjavu da je evakuacija Bošnjaka bila provedena u skladu s međunarodnim propisima i dodao da je to bila “glupost zato što izbjeglice nisu imale izbora”.
Granatirane izbjegličke kolone
Uoči napada na Srebrenicu, a naročito u ljeto 1995. godine, VRS je, prema iskazu Frankena, “terorisao konvoje” s humanitarnom pomoći za civile i gorivom i opremom za UNPROFOR, zbog čega je sposobnost holandskih vojnika da obave zadatak bila znatno umanjena.
U junu i početkom jula, VRS je u više navrata, kako je kazao, otvarala pješadijsku i artiljerijsku vatru na enklavu, ali i na posmatračke punktove i bazu. Franken je rekao i da su izbjegličke kolone na putu od Srebrenice do Potočara bile granatirane nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine.
Na početku unakrsnog ispitivanja, Karadžić je rekao da je VRS kontrolirao konvoje za Srebrenicu da bi spriječio šverc vojne opreme i goriva za 28. diviziju Armije BiH (ABiH) u enklavi. Franken je odgovorio da mu nije poznato da su konvoji zloupotrebljavani i negirao da su u šverc bili umiješani vojnici UN-a.
Upitan da li je zadatak UN-a bio da odvrati ABiH od napada iz enklave, “ubijanja Srba i paljenja sela”, svjedok je kazao: “Mi nismo mogli da zadržimo akcije 28. divizije”. Precizirao je da 28. divizija imala “4.000-4.500 pješadinaca, nešto minobacača i jedan tenk T-55 koji je bio u sabirnom centru ”.
Unakrsno ispitivanje Frankena bit će nastavljeno u utorak, 17. januara 2012. godine, javio je BIRN.