Po njegovim riječima, informacije za područje sjeveroistočne Bosne svakako su pouzdanije, jer su tamo istraživanja bila mnogo duža i temeljitija, međutim, to nikako ne znači da zalihe u području Drežnice ili drugim dijelovima naše zemlje nisu i mnogo veće, samo za takvu potvrdu ipak treba sačekati nova istraživanja.
Naime, istraživana su i druga područja (tzv. projekt Dinarida) i prve naznake jesu bile jako optimistične, samo što je bilo prerano za punu potvrdu.
Potencijali su veoma izvjesni, ističe Gavran, samo je još nemoguće precizno procijeniti koliko će se brzo i u kojoj mjeri iskoristiti.
“Također, sama eventualna eksploatacija uopće ne mora značiti veliku korist za Bosnu i Hercegovinu i domaću privredu, niti je angažman globalnog giganta naftne industrije kakav je Shell, garancija takve koristi. Svakako da učešće kompanije takvog iskustva i kapaciteta upućuje na očekivanje kako će se poslu pristupiti profesionalno i temeljito i konačno ćemo znati čime raspolažemo”, dodao je Gavran.
“Negativna krajnost cjelokupnog projekta bila bi monopolistička eksploatacija nafte uz simbolične provizije državi kao u nekim afričkim državama, gdje narod gladuje dok globalne kompanije ostvaruju ekstraprofit, a pozitivna bi bilo uvezivanje u jedinstven sistem naftne industrije u Bosni i Hercegovini i korištenje sinergije s preradom i distribucijom, čime bismo mogli ‘od bušotine do automobila’ imati potpuno domaće gorivo i time drastično promijeniti sliku domaće privrede i eliminirati jedan od najvećih segmenata vanjskotrgovinskog deficita”, prokomentirao je Gavran.
Konačan ishod, naglasio je Gavran, vjerovatno će biti negdje “između”, a kojoj krajnosti će se više približiti ovisit će o nadležnim institucijama vlasti i njihovim sposobnostima.
“Nadajmo se da će ovaj dragocjeni prirodni potencijal ipak biti stavljen u funkciju razvoja u što većoj mjer”, dodao je Gavran.
“U svakom slučaju, iluzorno se ‘tješiti’ interesom Shella za potencijalno superprofitabilan biznis i time dokazivati da je Bosna i Hercegovina ‘odjednom’ postala jako atraktivna stranim ulagačima. Mnogo je bolje postaviti pitanje zašto se tek sada nesto čini u vezi s tim, zašto odavno ne eksploatišemo svoju naftu i prerađujemo je u svojim kapacitetima”, kazao je Gavran Feni.
