Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja trese svijet već nekoliko godina, čini se kako je svijet ipak sretnije mjesto nego je bio prije početka finansijske krize.
Barem je tako ukazalo istraživanje koje je poveo Ipsos na 19.000 osoba iz 24 zemalja diljem svijeta, prenosi Economist.
Čak je 77% ispitanika sebe opisalo kao sretne, što je 3% više nego 2007. godine, dok je 22% ispitanika za sebe navelo da su “vrlo sretni”.
No ipak sreća je veoma subjektivna stvar pa je ankete ovakvog tipa potrebno uzeti s dozom opreznosti jer ne gledaju svi ljudi na sreću jednako, prenosi poslovni hr.
Ipsova anketa nije u potpunosti usporediva sa sličnim anketama kao što su Gallupova koja ispituje “dobrobit” ili World Values istraživanje koje se bavi istraživanjem životnog zadovoljstva pa je teško provjeriti donesene zaključke.
Osim toga, statistička je pogreška dosta široka te iznosi plus ili minus 3,1 za većinu zemalja.
Ipak, Ipsos svoja istraživanja provodi već 5 godina i brojke su se pokazale prilično stabilnima tokom tog vremena te nema većih volatilnosti (promjenljivosti).
Na temelju ovih anketa moguće je izvesti dva zaključka.
Prvo, velika i brzorastuća tržišta koja su tek u nastajanju ne dijele pesimizam visoko industrijaliziranih i bogatih zemalja.
Postotak ispitanika koji spada u kategoriji “vrlo sretni” porastao je za 16% u Turskoj, 10% u Meksiku te 5% u Indiji.
No razina pesimizma je neujednačena i u razvijenim zemljama pa je tako u Japanu, koji je pretrpio i tsunami i Fukushimu, postotak vrlo sretnih porastao za 6%.
Najveći “pad sreće” pojavio se u Indoneziji, koja je unatoč tome i dalje na prvom mjestu po broju najsretnijih građana, te u Brazilu i Rusiji.
Prema načelu političke znanosti razina sreće raste s bogatstvom te obično stagnira kada BDP zemlje dosegne oko 25.000 dolara godišnje. No ovo je istraživanje ukazalo drugačije – najviša razina sreće nije u najbogatijim zemljama, kao što bismo mogli očekivati.
Upravo suprotno, najsretniji dolaze iz siromašnih krajeva te iz zemalja sa srednjom razinom dohotka, kao što su Indonezija, Indija i Meksiko.
Što se bogatih zemalja tiče, indeks sreće varira od natprosječno visokog do razmjerno niskog. Tako je 28% Amerikanaca i Australaca vrlo sretno, dok je u Italiji i Španiji takvih puno manje (13 i 11 %).
Općenito, većina je Evropljana nesretnija od svjetskog prosjeka što znači da je razina prihoda obrnuto proporcionalna od sreće.
Čini se kako se sreća ipak ne može kupiti novcem jer nije sve u materijalnom bogatstvu, već puno više na razinu ljudske sreće utječu duhovno bogatstvo i samoispunjenje. Barem je tako pokazalo ovo istraživanje.
Informer.ba
