U RS-u sav novac od cestarine plaćene pri registraciji vozila usmjerava se Javnom preduzeću Putevi RS-a. U Federaciji BiH taj novac se dijeli prema formuli: Direkciji za ceste FBiH 40 posto, kantonima 35 posto, a općinama 25 posto .
Građani Bosne i Hercegovine prilikom registracije vozila u državne proračune samo po osnovi stavki za cestarine i pristojbe za gorivo uplate oko 220 miliona maraka, pokazalo je istraživanje Centra civilnih inicijativa (CCI) BiH.
Ova informacija, kažu iz CCI-ja, zabrinjava kada se uzme u obzir da izgradnja i popravka cesta kasne zbog nedostatka sredstava i da je BiH, kada je u pitanje stanje cesta, jedna od najgorih u svijetu. Stoga, ispred nevladinog sektora i građana postavljaju pitanje gdje ode silni novac koji građani daju za održavanje cesta. Odgovor se svakako krije u činjenici da u BiH postoji 14 ministarstava prometa i veza i isto toliko, ili čak više poduzeća koja se “bave” ovom djelatnošću i koja na svoje račune dobivaju novac građana za cestarine. Ovaj novac često biva prenamijenjen za druge projekte, a često se, kazali su i iz CCI-ja, događa da po dva poduzeća rade popravak iste ceste, uglavnom nekvalitetno.
” Stanje i kvaliteta cesta u BiH su iznimno loši. Upitno je troše li se sredstva transparentno i u prave svrhe, a velika većina građana zapravo ne zna da pri registraciji vozila i kupnji goriva u najvećem dijelu financiraju izgradnju i održavanje cestovne infrastrukture” kazao je za Dnevni list Ivan Vasić, projekt koordinator iz CCI-ja. Napominje i to da loša cestovna infrastruktura odbija strane investitore, sprečava ekonomski razvoj, a strani turisti obilaze našu zemlju i kao turističku destinaciju, a i kao tranzitnu zemlju.
Još jedna stavka koju plaća 954.425 vozača u BiH prilikom registracije automobila jest “vodoprivreda”, za koju mnogi i ne znaju da je plaćaju. Svake godine vozači za ovu stavku izdvoje prosječno po 20 maraka, čime se na godišnjem nivou u cijeloj BiH prikupi oko 20 miliona maraka. Ovaj novac, kaže Vasić, trebalo bi trošiti na održavanje vodoprivrednih objekata, odbranu od poplava i na slične stvari, no svima je poznato da se malo novca utroši u ove svrhe kada se uzme u obzir stanje vodotoka, ogromne nesanirane posljedice poplava, loše stanje vodoprivrednih objekata i mreže i drugog.
Sljedeća stavka koju plaćamo, a o kojoj ne znamo ništa je takozvani “SPI” ili Služba pomoći i informiranja na cesti za koju vozači prilikom registracije izdvoje osam maraka. I za ovu namjenu prikupi se oko 7,6 miliona maraka. Iz CCI-ja naglašavaju da plaćanje ove stavke zapravo znači da svaki vozač unaprijed plaća eventualnu intervenciju na cesti, odnosno popravku ili uklanjanje vozila od BIHAMK-a ili drugog ovlaštenog operatera.
Kada je u pitanju “SPI”, iz CCI-ja su odlučili zbog neinformiranosti vozača, u saradnji s BIHAMK-om i MUP-ovima nekih kantona pokrenuti informativnu kampanju s ciljem da vozači dobiju kompletne informacije o pravima koja proizlaze iz onoga što plaćaju unutar registracije vozila.
” Da bi se poboljšalo stanje cesta u BiH i time povećala sigurnost sudionika u prometu, građana BiH i stranih korisnika cesta u BiH koji su u tranzitu, potreban je mnogo transparentniji utrošak sredstava, mnogo bolja kontrola izvođača radova i daleko veća odgovornost nadzornih tijela“, zaključio je Vasić.
Istraživanje CCI-ja poseban naglasak stavilo je na cestarine. Kada je u pitanju ova stavka, značajno je reći da se sredstva po ovoj osnovi prikupljaju na entitetskom nivou. U RS-u sav novac od cestarine plaćene pri registraciji vozila usmjerava se Javnom preduzeću Putevi RS-a. U Federaciji BiH taj novac se dijeli prema formuli: Direkciji za ceste FBiH 40 posto, kantonima 35 posto, a općinama 25 posto.
Iz CCI-ja naglašavaju da se sredstva koja se prikupe po ovoj namjeni, odnosno oko 220 miliona maraka, ne troše transparentno, te da zbog toga najveću štetu trpe fizičke osobe kao i tvrtke koje se profesionalno bave prijevozničkom djelatnošću.
Dnevni list/Informer.ba
