Godišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o BiH negativan je i u njemu se kao glavne mane navode – nedostatak političke volje za reforme, vrlo slabe institucije koje nemaju dovoljno ljudi i sredstava ili koje postoje samo na papiru, ali su u praksi nefunkcionalne.
U izvještaju se navodi da je ritam reformi prošle godine u BiH, u vremenu koje pokriva izvještaj o napretku, veoma ograničen.
Kao prvi i najveći nedostatak navodi se da nije formirano Vijeće ministara, kao i da nije realizovana odluka o slučaju “Sejdić-Finci”.
“Nemogućnost postizanja političkog dogovora o vlasti na državnom nivou stoji na putu napretka BiH, kao i da se preduzmu ključne reforme, neophodne za dalji napredak prema evropskim integracijama“, piše u izvještaju.
EK kritikuje i nedostatak zajedničke vizije
“Politički predstavnici moraju da imaju zajedničko razumijevanje pravca kojim zemlja treba da krene i njene budućnosti“, navodi se u tekstu sa napomenom da je neophodno “podešavanje” institucija, jer proces pristupanja EU zahtijeva funkcionalne institucije na svim nivoima i efektivni koordinacijski mehanizam u pitanjima koja se odnose na EU.
Među pozitivnim rezultatima je liberalizacija putovanja u zemlje u šengenske zone za građane u posjedu biomoetrijskih pasoša. Takođe, pozitivno je da se u okviru Sporazuma o stabilizaciji i proširenju BiH upustila u strukturni dijalog o pravosuđu.
EK smatra da je BiH u postizanju političkih kriterijuma ograničeno napredovala. Godinu dana nakon izbora na državnom nivou nije kompletirano uspostavljanje vlasti. Ovo zaostajanje negativno se odrazilo na sposobnost provođenja reformi.
Zakon o državnoj pomoći nije još usvojen. Usvajanje izbornog zakona od suštinske je važnosti za društveni i ekonomski razvoj BiH, stoji u izvještaju.
“Primjena strategije reformi državne uprave napreduje, ali je veoma slaba koordinacija između različitih nivoa uprava. Taj reformski proces i institucije koje bi trebalo da ga provedu nemaju dovoljnu političku podršku za reforme. Ombdusman na nivou države funkcioniše, ali nema dovoljno kadrova i finansijske podrške” – ocijenjeno je u izvještaju.
Glavna tema od ove godine u procesu proširenja za zapadni Balkan biće kompleks reformi pravosuđa, uspostavljanje pravne države, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i uspostavljanje manjinskih prava.
Mali napredak u oblasti vladavine prava
“Ostvaren je mali napredak u oblasti vladavine prava. Imenovan je direktor i zamjenik direktora Antikorupcijske agencije, ali Agencija nije operativna…. Korupcija je ozbiljan problem i veoma je pristuna u mnogim područjima” – ističe se u izvještaju EK.
U tekstu je kao zadovoljavajuća ocijenjena saradnja sa Haškim tribunalom, kao i Tužilaštvom za ratne zločine pri Sudu BiH. Kao zabrinjavajuće pojave navode se “česti politički napadi na sudstvo i zaostaci u rješavanju slučajeva“.
“Ljudska prava izvor su zabrinustosti. Romi i nadalje žive u vrlo lošim životnim uslovima i predmet su diskriminacije… Nastavlja se politički pritisak na medije, kao i njihova neobjektivnost na osnovu pripadanja određenom narodu” – stoji u godišnjem izvještaju EK o BiH, koji je danas predstavljen u Briselu.
Zabrinutost zbog sistema “dvije škole pod jednim krovom”
U Federaciji BiH izvor zabrinutosti jeste sistem “dvije škole pod jednim krovom“, ili sistem jednoetničkih škola uprkos tome što je uspostavljeno koordinaciono tijelo.
Međutim, značajno se napredovalo u procesu Sarajevske deklaracije u vezi sa izbjeglicama i prognanim licima. Nastavlja se saradnja između sudova BiH, Hrvatske i Srbije.
Napredak BiH prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji suviše je mali, konstatuje se godišnjoj analizi i dadaje da su potrebni znatni reformski napori da bi zemlja u dugoročnom razdoblju mogla da se nosi sa pritiscima tržišta EU.
Privreda BiH nešto se oporavila u 2011. godini, ali je oporavak prigušen i vođen spoljnom potražnjom. Nezaposlenost je vrlo visoka, piše u tekstu.
EK navodi da je fiskalna situacija nešto poboljšana, što je rezultat mjera fiskalnog prilagođavanja u programu MMF-a, kao i većeg priliva sredstava. Ali, činjenica da nije usvojen globalni okvir za fiskalnu politiku 2011-2013. stoji na putu srednjoročnog fiskalnog oporavka.
Klima za biznis “pati”
Nigdje u BiH nema odlučnosti da se preduzmu strukurne reforme i zasnuju zdrave finansije, a javne finansije nisu kvalitetne – navodi EK i napominje da ima nekoliko pozitivnih koraka, ali, generalno, klima za biznis “pati” zbog neefikasne državne administracije i slabe vladavine prava.
Nema napretka u planiranoj privatizaciji, restrukturisanju javnih preduzeća i liberalizaciji industrije. Potrebni su značajni napori da bi u BiH profunkcionisao jedinstveni ekonomski prostor.
Nešto malo napretka ima u prilagođavanju evropskim standardima u područjima slobodne trgovine robom, intelektualnoj svojini, državnoj pomoći, istraživanju, kulturi, transportu i u priličnom broju elementa koji se vode u domenima “pravda, sloboda, bezbjednost.”
U ovim područjima došlo je do malo boljeg zakonskog prilagođanja, političkih odluka i povećanja kapaciteta. Ima nešto napretka i u opskrbljivanju energijom diskrita Brčko i početka pregledavanja zakona koji se tiču energije.
Ali, taj napredak je u velikoj mjeri nedovoljan da bi se dala povoljna ocjena, a nikakav u mnogim drugim oblastima, kao što su carine i porezi, slobodna konkurencija, javne nabavke, zapošljavanje i socijalna politika, industrija i mala i srednja preduzeća, poljoprivreda i ribarstvo, sigurnost hrane i fitosanitarni sektor, čovjekova okolina i klimatske promjene, energija, informatičko društvo i mediji kao i statistika….
EK smatra da je potrebno da bude usvojena “cjelovita energetska strategija i funkcionalna elektrodistribucija na nivou BiH“, te ističe da je ozbiljan i stalan napor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala – prioritet.
Srna/Informer.ba
