U Specijalnom sudu u Beogradu jutros su u posjetu posljednjem haškom optuženiku Goranu Hadžiću došli supruga, sestra, sin i advokat Toma Fila, prenose beogradski mediji.
Oni su došli nešto prije 8.00 časova i nisu davali izjave medijima, koje se očekuju po završetku posjete.
Brojne domaće novinarske ekipe od ranog jutra se nalaze ispred zgrade Specijalnog suda u Beogradu, a pristižu i ekipe regionalnih medija.
Prema riječima advokata Tome File, koji Hadžića zastupa u Beogradu, Hadžić će danas i sutra moći da vidi porodicu, a put u Hag je moguć već od subote.
Fila je odbacio kao netačna nagađanja o velikoj svoti novca kojim je Hadžić raspolagao, poslije informacije da su mu ušli u trag kada je pokušao da proda Modiljanijevu sliku.
“Ne verujem u konstrukciju zajedničkog zločinačkog poduhvata i da je Goran Hadžić dio toga”, rekao je Fila o haškoj optužnici protiv Hadžića.
Na pitanje da li je kasno za dogovor Hadžića i haškog tužilaštva, on je rekao da su takvi dogovori bili “unosni” na početku, a da takvi dogovori u obilju dokaza imaju sada malu vrijednost.
Posao nije završen dok se ne ustanovi ko us bili pomagači
Predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Tribunalom u Hagu Rasim Ljajić rekao je da posao nije završen dok se ne ustanovi ko su bili pomagači haškog optuženika Gorana Hadžića.
Gostujući na B92, Ljajić je rekao da postoje brojna saznanja o jatacima koja nisu potvrđena.
Ljajić je dodao da nije vođena ozbiljnija istraga ko je Hadžiću pomogao da pobjegne 2004. godine, već su samo postojale indicije ko mu je dojavio i na koji način.
“Utvrdićemo čiju je podršku Hadžić imao, a jedan od tragova danas nas je doveo do njega. Ono što je izvesno jeste da je boravio na više lokacija, među kojima je Fruška gora više puta pominjana“, naveo je Ljajić.
Kako je dodao, postojale su i dojave da je viđen u Rusiji, Bjelorusiji i na putu za Rumuniju, ali da nisu bile potvrđene.
“Hadžićevo skrivanje biće predmet daljih operativnih istraga kako bi se napravila rekonstrukcija njegovog kretanja i identifikovali ljudi koji su učestvovali u njegovom skrivanju”, rekao je Ljajić, uz konstataciju da je sa stanovišta krajnjeg cilja “potpuno efemerna stvar gdje je uhapšen”.
Predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Tribunalom smatra da je na početku protekle decenije bio “naivan” vjerujući da će Srbija obaveze prema Hagu ispuniti za dvije-tri godine.
“U političkom pogledu, hapšenje Hadžića je važno, jer je poslednji haški begunac – novih optužnica nema. U tom pogledu ovo je kraj saradnje sa Tribunalom, odnosno do kraja njegovog rada biće nastavljena samo u drugim, redovnim rutinskim segmentima”, poručio je Ljajić.
Hadžić boravio u Rusiji, pomoć mu pružali ratni profiteri
Haški optuženik Goran Hadžić (53) je tokom sedam godina skrivanja više vremena provodio u Rusiji, nego u Srbiji, a pomoć su mu pružali ratni profiteri, pojedini sveštenici i ljudi bliski bivšem šefu DB-a Jovici Stanišiću, saznaje beogradski “Blic”.
“Za vrijeme skrivanja dva puta je odlazio u Rusiju i to na nekoliko godina. Tamo je i radio. Inače, novac i podršku za skrivanje je dobijao i od ljudi kojima je tokom sukoba devedesetih omogućio da trguju na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema. Ti ratni profiteri su tada postali ljudi od uticaja i sada su mu to vraćali”, rekao je izvor upoznat o potrazi za Hadžićem.
Hadžiću su na početku skrivanja, prema podacima iz istrage, mnogo pomogli ljudi bliski Jovici Stanišiću i njegovom zamjeniku Franku Simatoviću.
Hadžić je odlučio da se skriva i djelimično zbog činjenice da bi se u Haškom sudu branio da je imao samo formalnu vlast kao predsjednik Srpske Krajne na teritorijama istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, i time bi znatno otežao odbranu Stanišića i Simatovića pred Tribunalom. Ljudi bliski ovoj dvojici nekadašnjih šefova DB-a su mu zato pomagali u bjekstvu. Njegovo skrivanje je bilo veoma profesionalno organizovano. Na primjer, znatno bolje nego što je bilo skrivanje Ratka Mladića”, naveo je izvor “Blica”.
Ipak, Hadžiću je ponestajalo novca pa je istraga napredovala kada je otkriveno da je pokušao da proda sliku čuvenog italijanskog umjetnika Amadea Modiljanija, što je juče potvrdio i tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.
Kosor: Logično bi bilo zatražiti izručenje
Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor izjavila je kako bi bilo logično zatražiti izručenje Gorana Hadžića Hrvatskoj, budući da je u Hrvatskoj u dva postupka on već pravomoćno osuđen, a u trećem je podignuta optužnica.
“Budući da ima dvije pravomoćne presude, logično bi bilo zatražiti izručenje Hrvatskoj, međutim činjenica jest da on treba biti izručen Haagu pa ćemo u konzultacijama i s Haaškim tribunalom i u Hrvatskoj s nadležnim institucijama, kao što je državno odvjetništvo, vidjeti što
je realno“, izjavila je premijerka Kosor nakon sjednice užeg vladina kabineta.
Kazala je kako je dogovoreno da se danas formulira zaključak koji će biti na sjednici vlade u kojem bi se prije svega vodilo računa da je Hadžić već pravomoćno osuđen u dva postupka i da je podignuta optužnica u trećem.
“Vodeći računa o tome i vodeći računa o najboljim interesima Hrvatske, tj. najboljim interesima svih onih koji očekuju punih 20 godina da on stane pred lice pravde, izići ćemo sa zaključkom kojim bismo potaknuli sve nadležne institucije da razmotre činjenicu da ima dvije pravomoćne presude“, rekla je Kosor najavivši dogovore i s DORH-om i ministarstvom pravosuđa.
Najvažnije je da je on napokon uhićen, da će početi postupci te da se konačno ostvaruje ono što čekaju obitelji žrtava, ali mnoge nisu ni dočekale niti će dočekati izricanje presude odnosno pravde u punom smislu riječi, rekla je premijerka Kosor.
Odjek u svijetu nakon hapšenja
Uhićenje zadnjeg haškog bjegunca za ratne zločine Gorana Hadžića odjeknulo je diljem svijeta, izazvavši vrlo pozitivne reakcije i uvjerenje da će se njegovim suđenjem pred Haškim sudom konačno moći zatvoriti jedno teško razdoblje koje su prošli stanovnici zemalja u kojima su se vodili ratovi početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Glavni tajnik UN Ban Ki-moon pozdravio je u srijedu Hadžićevo uhićenje i, prema riječima svojeg glasnogovornika Martina Nesirkyja, čestitaao srbijanskim vlastima zato što su omogućile da “optuženi za najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava ne ostanu nekažnjeni”.
“Hadžićevo uhićenje je snažna poruka onima koji su možda također činili takve zločine da ne mogu izbjeći pravdi”, poručio je Ban.
“Oduševljen sam viješću da je Goran Hadžić konačno uhićen. To je povijesni trenutak za međunarodno pravosuđa i žrtve ratnih zločina ratova na Balkanu 1990-ih“, rekao je britanski ministar vanjskih poslova William Hague.
“Nadam se da će njegovo uhićenje označiti završetak užasnog i traumatičnog poglavlja za ljude u toj regiji“, dodao je, izrazivši nadu da će Hadžić što prije biti prebačen u Haški sud i uputivši čestitke srbijanskim vlastima na činjenici da su u posljednja dva mjeseca uspjele uhititi i Ratka Mladića i Hadžića.
“Konačno će se moći izvršiti pravda, što će pridonijeti pomirbi na zapadnom Balkanu”, rekao je u pisanoj izjavi francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe. Pozdravivši “djelovanje i odlučnost srbijanskih vlasti”, Juppe je podsjetio kako je Hadžićevo uhićenje bilo “ključan uvjet za približavanje Srbije EU”.
“Naravno da je riječ o još jednom dobrom koraku”, napomenuo je nizozemski ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal.
“Nakon Mladićevog uhićenja, rekli smo Srbima – sad se još morate potruditi učiniti taj posljednji korak i uhititi Hadžića, A to se sad dogodilo!“, rekao je Rosenthal. Glede približavanja Srbije EU, nizozemski je ministar ustvrdio da će njegova zemlja pričekati savjet Europske komisije o tome i da će Srbiju procjenjivati na temelju jednakih kriterija koji vrijede za sve zemlje, koji uključuju zaštitu ljudskih prava, borbu protiv korupcije, sređivanje stanja u
gospodarstvu i brojne reforme.
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle ocijenio je uhićenje “dodatnim korakom koji je poduzela Srbija u suradnji s ICTY-em” i pozvao srbijanske vlasti da nastave tu suradnju jer je to od “goleme važnosti za približavanje (te zemlje) Europi i Europskoj
uniji.
Glasnogovornik njemačkih liberala Rainer Stinner ustvrdio je da je Hadžićevim uhićenjem Srbija uklonila odlučujuću prepreku na putu u EU i izrazio nadu u sličan ishod pri svladavanju druge prepreke, odnosno postizanja sporazuma s Kosovom.
Uhićenje Gorana Hadžića rezultat je “intenzivnog rada suda i stalnog pritiska međunarodne zajednice te je jasan znak svima koji i danas čine ratne zločine da se ne mogu trajno skriti”.
Visoka povjerenica UN za ljudska prava Navi Pilay Hadžićevo je uhićenje nazvala “prijelomnicom”. “Danas je poslana snažna poruka onima koji krše ljudska prava da će za to odgovarati”, ustvrdila je.
“To će vrlo zakašnjelo uhićenje barem donijeti pravdu žrtvama ratnih zločina” u Hrvatskoj, ocijenila je organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International.
Hapšenje hadžića veliki uspjeh za međunarodno pravo
Institut za svjetsku politiku (IWP), nezavisni ‘think-tank’ iz New Yorka, ocijenio je u srijedu da je uhićenje posljednjeg haaškog bjegunca Gorana Hadžića veliki uspjeh za međunarodno kazneno pravosuđe koji donosi “promjenu ravnoteže snaga” i pruža nadu u “primjenu reda na kaos politike i rata”.
“Na temeljnoj razini, držati odgovornim počinitelje masovnih zločina, ne samo ispred njihovih pobjedničkih protivnika, već ispred svijeta – mijenja ravnotežu snaga“, ocijenila je viša suradnica Instituta za svjetsku politiku Belinda Cooper.
“Na idealnoj razini, zakon propisuje univerzalnost i sigurnost koje stavljaju njegove presude iznad politike ili stajališta; institucionaliziranje te pravne perspektive povećava nade za primjenu reda na kaos politike i rata“, ističe Cooper.
Belinda Cooper, dugogodišnja istraživačica međunarodnih sudova za ratne zločine, nedavno je posjetila Haag, BiH i Srbiju, gdje je pratila suđenja i razgovarala sa sudionicima o procesu međunarodne pravde i izazovima suživota, samo 15 godina nakon što je regija iskusila najgore zločine od Drugog svjetskog rata.
Mnoge od osumnjičenika optuženih na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) smatraju herojima u njihovim vlastitim zemljama. Utjecaj sudova, izvorno namijenjen pomoći u liječenju oštećenih društava, puno je nejasniji nego što se očekivalo. Međunarodni sudovi
trebaju bolje informirati društva o svome radu, ali na terenu se ne mogu uvijek boriti protiv želje počinitelja i svjedoka da zaniječu zločine koje su počinili od ili su počinjeni u njihovo ime.
Međunarodna zajednica i dalje igra važnu ulogu u postkonfliktnoj obnovi u jugoistočnoj Europi. Uvjetovanje procesa dobijanja članstva u EU-u s uhićenjem osumnjičenih za ratne zločine urodilo je plodom s uhićenjem ključnih bjegunaca. Postojanje međunarodnih sudova promoviralo je stvaranje domaćih sudova, a time i vladavine prava u zemljama bivše Jugoslavije, zaključuje Institut za svjetsku politiku (IWP).
Dnevniavaz.ba/Informer.ba
