Meni je bilo jako žao kada sam vidio gospodina Pudarića samoga na Kazanima. Da sam znao da je planirao otići toga dana, ja bih otišao sa gospodinom Pudarićem. Ja svakako podržavam njegovu inicijativu i mislim da je to trebalo i ranije uraditi i svakako procesuirati sve koji su odgovorni za zločine na Kazanima, rekao je u intervjuu za Oslobođenje Sulejman Tihić.
Otkud priča o Vijeću ministara BiH u Italiji?
TIHIĆ: U Italiji je, u organizaciji Fondacije “Konrad Adenauer” odnosno evropskih narodnih stranaka, planirano savjetovanje o prilagođavanju Ustava Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Naravno, posebna tema jeste presuda Sejdić – Finci. Na taj skup su pozvani, osim predsjednika partija koje pripadaju grupaciji evropskih narodnih stranaka, i Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija, koji pripadaju socijaldemokratima. Skup traje 26, 27. i 28. novembra, tako da pretpostavljamo da će biti prilika i za razgovore o Vijeću ministara.
Da li to zaista znači da se šestorica lidera ne mogu dogovoriti na domaćem terenu?
TIHIĆ: Ne, to samo znači da ćemo tamo imati više vremena, bit ćemo više zajedno. Na dosadašnjim sastancima uvijek se nekom žurilo, ili ima poslovne ili političke obaveze, ili je magla… Ne mislim da će neki pritisak sa strane moći uticati.
Gdje je sada problem s Vijećem ministara: dogovorili ste da predsjedavajući bude iz HDZ-a, Dodik više ne pravi problem da SDP dobije mjesto ministra vanjskih poslova…
TIHIĆ: Dva su ključna problema: prvi je raspodjela pozicija koje pripadaju hrvatskom narodu. Nema dogovora da li tu osim HDZ-ova imaju prava i neke druge stranke, odnosno SDP i stranke Platforme. Čović to uvjetuje rekonstrukcijom federalne Vlade. Drugi problem jeste različito čitanje Dejtonskog sporazuma. Član 9 kaže da etnička struktura funkcionera na državnom nivou treba da odgovara strukturi stanovništva.
To znači, popisu stanovništva iz 1991. Srpska i hrvatska strana to ne prihvataju i smatraju da etnička stru ktu ra tre ba da bu de ut -vrđena na principu pariteta. Sto je ispod Daytona i suprotno Ustavu BiH. Zato još nije postignut sporazum. Iz ova dva ključna razloga izvodim zaključak da, ukoliko se usuglasimo da koalicija SNSD, SDS i dva HDZ-a ima šest pozicija, a stranke Platforme četiri, doći ćemo u situaciju da politički predstavnici Srba i Hrvata preglasavaju Bošnjake i ostale.
Zbog toga je potreban sporazum o etničkom rasporedu pozicija. Sve drugo u Vijeću ministara možemo zaustaviti, ali kad su u pitanju kadrovska rješenja, postoje mehanizmi da nas mogu preglasati. To su i činili prethodnih godina i zato je i došlo do debalansa na štetu bošnjačkog naroda.
Da li su zbog toga u opticaju i podjele direktorskih fotelja u više od 60 agencija, među kojima je i Regulatorna agencija za komunikacije u čiju se nezavisnost dosta ulagalo? Zašto, ako će ih na kraju puniti stranački kadrovi?
TIHIĆ: Najvjerovatnije se radi o blizu70 agencija, ali i ovdje je bitno uspostaviti princip iz člana 9 Ustava BiH, da etnička struktura funkcionera u agencijama odgovara etničkoj strukturi stanovništva. Sve ostalo je manji problem. I ja hoću da vjerujem da, ako se po tom rasporedu predvidi da je direktor Regulatorne agencije Srbin, Hrvat ili Bošnjak, u svakom narodu ima sposobnih, kompetentnih kandidata koji mogu biti na toj funkciji.
Niko nema namjeru da sada devalvira ili izmijeni kriterije koji postoje u zakonu, u pravilnicima, u pogledu ispunjavanja uvjeta i procedura. Ali Bosna i Hercegovina je multietnička država i o etničkoj strukturiina tim pozicijama moramo voditi računa.
Gospodine Tihiću, šta će se dogoditi ako BiH do Nove godine ne dobije Vijeće ministara?
TIHIĆ: Mi već imamo velike probleme, a ući ćemo u još veće, zbog toga što nećemo moći usvojiti ni odluku o privremenom finansiranju, jer nemamo budžeta. U tom bi slučaju očito morao intervenisati OHR, jer bi time bio ugrožen i Dejtonski sporazum funkcionisanje cjelokupne strukture koja je njime predviđena.
Šta će se dogoditi sa euroatlantskim integracijama BiH i njezinim putem ka Evropskoj uniji?
TIHIĆ: Mi se od 2006. godine, od pada Aprilskog paketa, nalazimo u jednom zastoju kad je u pitanju ispunjavanje uvjeta za članstvo Bosne i Hercegovine u EU i NATO. Možda oni koji to sve blokiraju, na kraju rade na svoju štetu.
Ko su oni?
TIHIĆ: Jasno je da put u EU i NATO blokiraju stranke iz Republike Srpske, prvenstveno SNSD koji ima većinu pa je i najodgovorniji. Na ovaj način potvrđuju sav apsurd dejtonskih rješenja, kao nefunkcionalnih, i potvrđuju da se ta rješenja moraju mijenjati da bi država profunkcionisala. Treba vremena da se to shvati i u zemlji i van Bosne i Hercegovine.
No, umjesto o rekonstrukciji Daytona sve se glasnije govori o rekonstrukciji Federacije. Nedavno je i američki ambasador Moon u Mostaru rekao daje razgovarao s liderima iz FBiH i da se svi slažu daje vrijeme da se Federacija napravi ravnopravnom zajednicom Bošnjaka i Hrvata. Gdje su problemi?
TIHIĆ: Moramo početi od ustavne definicije oba entiteta, a to je da su entiteti zajednice Bošnjaka, Srba i Hrvata, znači da i Federacija mora biti zajednica i Srba i Hrvata i Bošnjaka. Bilo koja rekonstrukcija mora ići u tom pravcu, jer Federacija nije entitet dva nego sva tri naroda. Rekonstrukcija može ići u dva pravca: možemo zagovarati rješenja koja su u Republici Srpskoj, gdje se ne uvažava regionalni pristup, gdje bi bil a samo dva nivoa vlasti, općine i entitet, što je jednostavnije i jeftinije. Drugi pravac jeste ovaj regionalni, koji bi bio nešto drugačiji i jednostavniji u odnosu na rješenja koja imamo sada.
Vi se slažete da je potrebno od Federacije napraviti bolji dio BiH?
TIHIĆ: Federacija je već i sad bolji dio BiH po svim ekonomskim pokazateljima, ali može biti još bolji ukoliko budemo imali efikasniji i funkcionalniji sistem. To bi se moglo postići i prvim i drugim pristupom rješavanju problema. Ali ne vjerujem da ćemo išta uraditi po pitanju prestrukturiranja Federacije jer o tome ne postoji prvenstveno suglasnost dva HDZ-a.
Ne samo što ne ma su gla snos ti, do da tni problem je i što dva HDZ-a nisu u vlasti i ne žele da preuzmu na sebe odgovornost ustavnih promjena na nivou Federacije.
Čuli smo, naravno, stav stranaka Platforme da rekonstrukcija Vlade FBiH ne dolazi u obzir. No, sve se glasnije čuju i tvrdnje da ima problema između SDA i SDP-a: je li to tačno?
TIHIĆ: Do sada je federalna Vlada sve odluke donijela jednoglasno. Normalno, postoje određene razlike među koalicionim partnerima, ali mi se trudimo da rješenja usagla-simo.
Zadnji primjer jeste zakon iz oblasti unutrašnjih poslova, gdje se prije dogovora unutar stranaka Platforme krenulo u proceduru usvajanja zakona u Sarajevskom kantonu. SDA je jasno morala da kaže da nije za takva rješenja. Ovih dana smo razgovarali o tome i vjerujem da ćemo zajednički izaći sa jednim prijedlogom.
Hoće li taj zajednički prijedlog zadovoljiti i kriterije međunarodne zajednice, pošto su i OHR i EUPM i specij alni predstavnik EU Peter Sorensen skrenuli pažnju da ne dolazi u obzir politizacija policije?
TIHIĆ: Morat će se zadovoljiti najviši kriteriji koji, kad je u pitanju ova oblast, postoje u Evropskoj uniji. Mi u SDA smatramo da su ozbiljna upozorenja međunarodnih predstavnika i u procesu dogovora sigurno nećemo dozvoliti bilo kakvu politizaciju i ugrožavanje operativne i finansijske neovisnosti komesara i direktora.
Međunarodna zajednica smatra svojim velikim uspjehom depolitizaciju policije na našem prostoru.
TIHIĆ: To svakako jeste uspjeh međunarodne zajednice, ali to je i naš interes. Ne trebamo ići korak nazad ako možemo ići korak naprijed. Vjerovatno postoje nekakve nedorečenosti u funkdonisanju između ministara i komesara, pa i određeni problemi. Postojali su i prije, i te ne jasnoće treba ukloniti. Ali nikako se neće dozvoliti da politika ima dominantan uticaj kad su u pitanju kadrovska rješenja, a posebno kad je u pitanju operativni rad i finansijska neovisnost policije.
Sta se dogodilo u Vladi Sarajevskog kantona, koja je donijela pa povukla odluku o poskupljenju komunalija? Avaz i FTV optužuju SDA?
TIHIĆ: Kao prvo, svi smo krivi zbog te ishitrene odluke koju je Vlada Sarajevskog kantona donijela jednoglasno. Iako u toj Vladi ima više članova SDP-a nego SDA, nije korektno krivce i odgovornost tražiti u jednoj stranci. Zaista mislim da je ta odluka ishitrena, daje trebalo prethodno voditi računa o brojnim elementima, pa i političkim, jer takva odluka direktno udara na životni standard.
Dobro je da je poništena i vjerujem da će ovo biti kvalitetno iskustvo za kantonalnu Vladu, iz kojeg će shvatiti da ovakve odluke traže širi krug konsultacija i procjenu mogućih posljedica. Ako moramo posegnuti za sličnim odlukama, javnost mora biti daleko bolje informisana.
Nedavno je napadnuta američka ambasada i iako ovo nije bio prvi teroristički čin vehabija u BiH, ipak se doima daje BiH konačno prepoznala ovaj problem. Kako će se boriti?
TIHIĆ: Institucije i sigurnosne agencije imaju svoju veliku i značajnu ulogu, a mi trebamo uskladiti zakonsku regulativu kako bismo im omogućili da budu još efikasnije. Da ne bi bilo nejasnoća i nesporazuma ko rukovodi određenom akcijom. To je jedan segment.
Drugi je jača suradnja sa susjednim i međunarodnim institucijama angažiranim u borbi protivterorizma. Naravno, nama ostaje odgovornost u našem društvu kada je u pitanju pojava iz koje mogu da se iznjedre i osobe koje posežu za terorističkim aktom. Te odgovornosti nisu pošteđene političke stranke, ali ni Islamska zajednica, bez čije se jasne podrške neće moći djelovati unutar tih grupa.
Član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDA gospodin Bakir Izetbegović je definirao vehabije kao zlo u islamu i rekao da borba zahtijeva zajednički angažman političke, akademske i Islamske zajednice. Očekujete li da se reis Cerić uključi u ovaj front, tim prije što je upravo on vehabije prozvao novim muslimanima?
TIHIĆ: Mislim da su u Islamskoj zajednici, pa čak i onim njenim krugovima koji su zanemarivali tu opasnost tzv. novih muslimana, konačno shvatili da oni nisu tuđi problem i opasnost nego da su opasnost i za njih same i za vrh Islamske zajednice. Vehabije narušavaju i autoritet i ugled Islamske zajednice BiH. Ako je suditi po izjavama reisa Cerića, taj je problem prepoznat. Naravno, osim izjava potrebna je i konkretna aktivnost i mi se nadamo da će ona uslijediti.
SBB je na prošlim izborima kao svog kandidata za predsjednika RS-a istakao vehabiju, ali ipak od momenta kada se dogodio napad na američku ambasadu, Avaz konstantno SDA proziva odgovornom za vehabije?
TIHIĆ: Vidite, ja smatram taj list stranačkim biltenom. To je privatno vlasništvo gospodina Radončića, kao što je i stranka privatno vlasništvo: u njezinom imenu stoji SBB -Fahrudin Radončić. To je, dakle, i privatni stav jednoga čovjeka, koji ja ne bih želio posebno komen-tarisati, osim da demantujem da SDA na bilo koji način ima veze s tim.
Javnost zna da je SDA osuđivala bilo kakav radikalizam, i baš zbog toga sam ja često napadan od Islamske zajednice i tog lista, u saopštenjima su mi zamjerali da nisam pravi musliman.
Zbog vehabija?
TIHIĆ: Da. Ako se sjećate, Haris Čaušević je mene verbalno napao u Bugojnu na džumi 2006. godine. Rekao je da nemam pravo zastupati Bošnjake muslimane, štošta još što nije za citirati, i tada je on bio predstavljan kao heroj u tim istim novinama i nekim televizijama, gdje su ga slavili što je mene napao. A onda je u Bugojnu izvršen teroristički čin, jedan policajac je poginuo, druga je osoba teško povrijeđena.
Kada je dolazio Ivo Josipović u Ahmiće, rekli ste da ste spremni otići na Kazane: u međuvremenu je potpredsjednik Federacije Sve-tozar Pudarić inicirao obilježavanje stratišta na Kazanima?
TIHIĆ: Meni je bilo jako žao kada sam vidio gospodina Pudarića samoga na Kazanima. Da sam znao da je planirao otići toga dana, ja bih otišao sa gospodinom Pudarićem. Ja svakako podržavam njegovu inicijativu i mislim da je to trebalo i ranije uraditi i svakako procesuirati sve koji su odgovorni za zločine na Kazanima.
Oslobođenje /Informer.ba
