”Izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kojima se negira državnost Bosne i Hercegovine i ova zemlja netačno karakterizira kao državna zajednica, te se navodi da BiH svoj suverenitet izvodi iz entiteta i sugerira mogućnost “državne integracije” sa Srbijom oprečne su samom utemeljenju Bosne i Hercegovine”, izjavio je u intervjuu za Fenu Visoki predstavnik Valentin Inzko.
Valentin Inzko: ”Činjenica je da je Ustav BiH, koji je i sam sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, veoma jasan u pogledu ovakvih navoda. U članu I Ustava, BiH kao “država” pominje se dva puta. U njemu se navodi da “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina” nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država. Dejtonski Ustav također precizira da je “Bosna i Hercegovina demokratska država” i “sastoji se od dva entiteta”.
S druge strane, i to zbog vrlo dobrog razloga, nigdje u Dejtonskom mirovnom sporazumu nećete naći frazu “državna zajednica”. BiH nije “državna zajednica”, što je veoma različita ustavna struktura od one koja je dogovorena za BiH u Daytonu.
Ovo nije samo moje mišljenje. Kada kažem da je BiH država, da je BiH suverena i da BiH nije “državna zajednica”, ja ne dajem pravno tumačenje Mirovnog sporazuma. Samo ga čitam. Ne može se promijeniti ono što je napisano u Ustavu samo tako što će se tvrditi pred medijima da u njemu ima nešto čega nema. Ja bih, inače, takve pokušaje pravnog revizionizma smatrao nerelevantnim, budući da nisu zasnovani na zakonu. Međutim, kada jedan politički lider promovira ovakve ideje onda je to potencijalno opasno i destabilizirajuće’‘.
Predsjednik Dodik također tvrdi da entiteti daju državnost BiH i da BiH potiče od entiteta. Možete li potvrditi ili negirati ovu za nas pogrešnu interpretaciju?
Valentin Inzko: Ovo nije pitanje interpretacije. Kao što sam rekao ranije, ovo pitanje je kristalno jasno. Tekst člana I Ustava jasno pokazuje da je Bosna i Hercegovina nastavila svoje postojanje po međunarodnom pravu kao država. Podsjećam da je Generalna skupština UN-a već 22 maja 1992 priznala BiH, Hrvatsku i Sloveniju kao nezavisne i suverene države. S druge strane, entiteti su pravno uspostavljeni samo Ustavom Bosne i Hercegovine tj. kao dijelovi već postojeće države BiH.
Također želim podsjetiti na stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu konstitutivnih naroda, kada je ovaj Sud morao da razmatra slične navode Republike Srpske. Sud je odredio da entiteti potpadaju pod suverenitet Bosne i Hercegovine i da Ustav BiH ne poznaje Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine kao “države” nego ih naziva “entitetima”. Sud ja zaključio da Ustav BiH ne ostavlja prostora ni za kakav “suverenitet” entiteta i da entitetske nadležnosti ni na koji način ne predstavljaju izraz njihove državnosti nego su izvedene iz Ustava BiH.
Koristeći termin “državna zajednica”, čini se da predsjednik Dodik vrši pripreme za neke buduće aktivnosti, jer ovaj termin se koristio za odnos i državnu zajednicu između Srbije i Crne Gore.
Valentin Inzko: Koncept “državne zajednice” nema nikakve veze sa ustavnom strukturom BiH, a tvrditi nešto takvo je i pogrešno i neodgovorno. Kao što sam pomenuo ranije, BiH je država, i Dejtonski mirovni sporazum garantira teritorijalni integritet BiH. Vrijedi se podsjetiti da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u mnogo navrata već razmatrao ovo pitanje. Na primjer, u Deklaraciji iz 2008. godine, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je podvukao da je BiH priznata suverena država, čiji teritorijalni integritet je zagarantiran Dejtonskim mirovnim sporazumom. Stav međunarodne zajednice je eksplicitno jasan po ovom pitanju.
Put raspada Bosne i Hercegovine je isključen, i oko toga ne treba biti nikakvih dilema. Bosna i Hercegovina postoji i postojat će. Umjesto ovoga, pravi izazov sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava jeste da li je ova generacija političkih lidera sposobna da implementira reforme koje su potrebne kako bi ova zemlja mogla rješavati prave probleme, da samo nabrojim neke, rastuća nezaposlenost, niske penzije, loša infrastruktura i korupcija, a da ne spominjem formiranje vlasti na državnom nivou. Suočavajući se sa ovim problemima direktno i ispunjavajući uslove za članstvo u EU i NATO-u, političari će demonstrirati da imaju kapacitet da urade posao za koji su izabrani. Građani ove zemlje traže manje beskorisne retorike, a više pomaka prema evropskoj budućnosti. Nažalost, izjave kao što su ove što potiču iz RS-a dovode u pitanje uspjeh ove zemlje na njenom putu od Daytona do Brisela.
U sedmici kada je potvrđeno da je broj nezaposlenih građana u Bosni i Hercegovini i dalje veći od pola miliona, politički lideri treba da se usredsrede na vraćanje ljudi na posao, a ne na zagovaranje imaginarnih pravnih teorija.
Šta planirate uraditi da zaustavite ovakve aktivnosti?
Valentin Inzko: Moja uloga, u stvari moja obaveza po Dejtonskom mirovnom sporazumu je da postavim stvari na svoje mjesto. Ja ću u tome i dalje surađivati sa cijelom međunarodnom zajednicom u BiH. Ovo pitanje je u petak razmotreno i sa Upravnim odborom Vijeća za implementaciju mira i sa Odborom šefova vodećih međunarodnih organizacija u BiH, i uvjeravam vas da postoji velika doza zabrinutosti u vezi sa ovim izjavama iz RS. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira zaista smatra da su ove izjave ozbiljne, zabrinjavajuće i da zahtijevaju objašnjenje.
Na kraju krajeva, bez obzira koliko puta neko ponovi pogrešnu informaciju, ona i dalje ostaje upravo to – pogrešna informacija. Moj mandat je da podržavam Mirovni sporazum i to je upravo ono što ću i nastaviti raditi koliko god to bude potrebno, izjavio je za Fenu Valentin Inzko.
Fena/Informer.ba
