Hoće li Izrael napasti Iran? Teško je povući liniju između psihološkog rata i realnosti napada. Eksperti smatraju da je moguće da se napad dogodi i upozoravaju na proširenje sukoba.
Kada je američki predsjednik Barak Obama pokušao da smiri stvari, Iran se već pokazao spremnim da rasporedi kopnene trupe i prijeti odmazdom u slučaju izraelskog napada. “Ne vjerujem da je Izrael donio odluku”, kazao je Obama u nedjelju (5.2.), a kao svoj cilj još jednom je podvukao diplomatsko rješenje spora u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Napad između aprila i juna?
Ponovnim debatama u vezi sa mogućim napadom na Iran doprinio je i članak objavljen u Njujork tajmsu. Ronen Bergman, koji važi kao jedan od najbolje obavještenih izraelskih novinara je o tome napisao: “Nakon razgovora sa najvišim vojnim zvaničnicima Izraela i sa šefom tajne službe, uvjeren sam da će Izrael još ove godine napasti Iran”.
Nakon toga je Vašington post izvjestio bez protivrječnosti, citirajući američkog ministra odbrane Leona Panetu koji je kazao da se napad Izraela na Teheran može očekivati između aprila i juna. Na to je Bergman kazao samo da “Paneta ima bolje izvore” nego on. Ronen Bergman kaže da će Iran u narednih devet mjeseci postati “imun” na eventualni napad i da se zbog toga povećava pritisak kako bi se donijela odluka o skorom napadu.
Za izraelsku vladu je nukelarno naoružavanje Irana kao noćna mora, jer iransko vođstvo stalno poziva na uništenje “cionističkog Izraela” i time budi strah od novog holokausta. S druge strane je ništa manje odlučan Iran. “Uvjeren sam da bi bilo koja vlada u Teheranu nastavila da stremi proizvodnji nuklearnog oružja”, kazao je Brus Ridl, nekadašnji ekspert CIA-e za Bliski istok i vodeći savjetnik sva četiri američka predsjednika od Džordža Buša seniora na ovamo. “Jer, Iran je okružen nuklearnim silama poput Rusije, Indije, Kine i Pakistana, a tu je još i američka peta flota. A u Avganistanu i Iraku se pokazalo koliko su ugrožene zemlje u regionu koje nisu mogle da se odbrane od pritiska i invazija Zapada”, pojašnjava bivši ekspert CIA-e.
Izraelska elita podijeljena
Međutim, u Izraelu zapravo već mjesecima traje spor pro i kontra vojne akcije. “I elita je takođe podijeljena”, kazao je Gabrijel Ben Dor, direktor Centra za nacionalne bezbjednosne studije u Haifi. “Ne postoje samo podjele između vojske i politike, već i unutar njih samih postoje velike razlike u mišljenjima”, kazao je Ben Dor. On kaže da ove javne debate ponekad liče na psihološki rat. Iako se izraelska armija odavno priprema na jedan ovakav napad, neizvjesno je međutim da li bi imala uspjeha. A u najgorem slučaju, kaže Ben Dor, bilo bi to da napadi ne postignu cilj, i ako Izrael pretrpi velike gubitke, a na kraju se sve završi kontranapadom Irana.
Sporna je takođe i uloga Hezbolaha u Libanu, kao i Hamasa u Pojasu Gaze: da li bi možda i oni iz sopstvenih interesa upotrijebili svoje rakete? “Izrael bi možda mogao sebi da dopusti da sačeka napade Hezbolaha, ali možda bi mogao osjetiti da je primoran da prvi napadne?”, pita se nekadašnji čovjek američke tajne službe Ridl. On se ne plaši samo proširenja sukoba na Liban, već na cijeli region. Njegov scenario izgleda ovako: iransko rukovodstvo američke vazdušne napade vidi kao američku operaciju i onda bi uzvratilo napadima na američke ambasade i vojne baze u susjednim zemljama.
Izraelska avantura
Sjedinjene Države takođe nisu isključile mogućnost napada na Iran. I Barak Obama je u najnovijem intervjuu kazao: “Mi smo proteklih godina intezivno planirali sa svim mogućim opcijama koje imamo u Persijskom zalivu. I spremni smo, u slučaju da bude neophodno, da sprovedemo ove opcije”. Obama i Paneta su, međutim, izraelskom rukovodstvu više puta jasno stavili do znanja da su protiv napada na Iran jer bi to izbacilo iz kolosijeka sve diplomatske napore da se problem riješi. I njemački ministar odbrane Tomas de Mezijer je upozoravao Izrael na ovu “avanturu”.
DW/Infrmer.ba
