Grupa vjernica inicirala je prije dvije godine ustavne promjene u ISLAMSKOJ ZAJEDNICI Bosne i Hercegovine kojima bi se garantovala veća prava muslimankama; ustavni amandman koji su predložile nije prošao, ali je usvojena preporuka-poziv ženama i mladim da se aktivno uključe u rad svih tijela ove institucije i da izađu na izbore
Krajem oktobra ove godine Sabor Islamske zajednice Bosne i Hercegovine uputio je poziv svim svojim članovima “posebno ženama i mladim” da se kandidiraju i “aktivno učestvuju u izbornom procesu”, kao i da “iskoriste svoja biračka prava”. Sabor je pozvao i sve organe IZ da “ohrabre i potaknu” što veće učešće žena i mladih u izborima zakazanim za decembar ove godine.
Ovakav poziv je djelimična utjeha zagovaračicama za promjene Ustava IZ kojima bi se garantovalo veće učešće žena u donošenju odluka unutar ove institucije.
Nermina Baljević i Emina Abrahamsdotter su među aktivistkinjama koje promoviraju drugačiju ulogu žena, ali i muškaraca, u IZ-u. Obje poziv Rijaseta smatraju revolucionarnim nagovještajem većih promjena. «To znači da reis, Sabor i Rijaset, pozivaju posebno žene i mlade da se uključe u proces i da se kandidiraju i iskoriste svoje biračko pravo.
Kada budemo imali veću bazu, doći ćemo i do određenog kvaliteta. Nije se imalo snage za ustavni akt, ali ovo je izuzetna stvar. Sad je. Boga mi, na nama, na ženama i muškarcima, da razumiju ovaj proces i da se u okviru svojih džemata angažiraju”, poručuje Baljević.
Emina kaže kako je sada na ženama, muslimankama, da pokušaju realizirati ono za što su se borile ona i njene saborkinje tokom više od dvije godine. «Ovo je jedan prozor, otvor koji treba iskoristiti. Uvijek se negdje otvori neka mogućnost i morate biti dovoljno pametni da je iskoristite i nešto od nje uradite. Ja to tako vidim. Kada se stvori ambijent, onda se sve može desiti: i da se žene nađu na pozicijama, i da ima više teologinja u IZ-u, i da ima više djela koje žene pišu o islamu i religiji…» Obje kao ogromnu prepreku za emancipaciju članova IZ nalaze u «preovladavajuće patrijarhalnom mentalitetu», te su svjesne da je predstoji teška bitka.
HISTORIJSKE PROMJENE
Sabor IZ u BiH, u kome sjedi 79 muškaraca i samo četiri žene, u aprilu ove godine usvojio je niz amandmana kojima se mijenja Ustav IZ BiH. To je prva i veoma korjenita, promjena Ustava od 1997. kada je donesen. Usvojeno je ukupno 67 amandmana, koji iz temelja mijenjaju IZ, ali ne toliko duboko da bi bila garantovana veća prava muslimankama.
Članice neformalne ženske grupe mjesecima su istraživale ustave i zakone, pisale prijedloge, i lobirale prema Saboru i Rijasetu da u novi Ustav uđe amandman u kojem se kaže da je IZ u BiH «opredjeljena za aktivno učešće žena u radu njenih džemata, organa i institucija, u skladu sa Kur’anom, sunnetom Muhameda a.s., islamskom tradicijom Bošnjaka i zahtjevima vremena».
No, članovi Sabora su čak i ovaj i ovakav prijedlog smatrali preradikalnim, te su ga odbili zaključivši kako ovo pitanje nije ustavna materija, te da će se rješavati podustavnim aktima. Jedan od najvećih protivnika bio je Hasan Čengić, koji ima dovoljno veliku grupu svojih sljedbenika unutar Sabora, a koji i dalje zagovaraju princip prema kojem su žene zapostavljene unutar IZ BiH, a takav stav prenose i na sve članove i generalno među vjernike.
Na ovakvu odluku reagovala je Zehra Alispahić, jedina od četiri članice Sabora IZ-a, i jedina koja je podržala zahtijeve ženske grupe. U svom govoru na desetoj sjednici Sabora, Alispahić je predložila «u ime svih onih koji su ovih godina pokušavali polučiti neke rezultate zarad generacija koje dolaze» da, umjesto amandmana koji je odbijen, u tekst Izbornih pravila uđe preporuka i ohrabrenje Sabora da se žene i mladi aktivnije uključe u izborni proces i to je rezultiralo pozivom koji je Rijaset uputio nedavno.
Prema dostupnim istraživanjima, žene članice IZ BiH minimalno učestvuju u radu ove institucije, iako čine većinu članstva. Prema dostupnim pokazateljima, većina članica IZ-a (83 posto) i ne zna da ima pravo glasa na izborima unutar IZ-a, ili ako zna, ne koristi to pravo.
Ovaj put, nakon što je Rijaset uputio otvoreni poziv, aktivistkinje su putem društvenih mreža uputile poziv ženama da se uključe «u aktivnosti svog džemata», a već 5. decembra, kada je prvi od tri kruga izbora, vidjet ćemo koliko njihova kampanja, ali i je poziv Rijaseta, da li je došlo vrijeme za promjene.
Slobodna Bosna
