Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) predstavio je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu svoj prvi izvještaj o islamofobiji, diskriminaciji i netoleranciji na području Islamske zajednice u Bosni i Hercegovni.
Svoj izvještaj, koji se odnosi na period 2004-2011. godina, Rijaset je predstavio kao jedan od koraka Islamske zajednice u potrebnom zajedničkom društvenom odgovoru na ove pojave pojave registrirane u BiH, i to u mnogim segmentima društva.
“Cilj izvještaja je registriranje, upoznavanje i informiranje o slučajevima islamofobije, diskriminacije i netolerancije na osnovu vjere, ohrabrivanje žrtava netolerancije i diskriminacije da ispričaju svoja iskustva, podizanje svijesti o tome da se slučajevi islamofobije, netolerancije i diskriminacije trebaju ozbiljno uzeti i da je potreban zajednički odgovor društva”, rekao je na pres-konferenciji Islamil ef. Smajlović, vojni muftija.
Izvještaj se sastoji od šest područja koja su bila u fokusu analize. To su: izjave državnih i političkih dužnosnika u kojima se manifestira diskriminacija, vrijeđanje i širenje predrasuda; lična i kolektivna dimenzija slobode vjere u medijima; sektor zapošljavanja; sektor obrazovanja; diskriminacija i netolerancija u umjetničkim djelima te na kraju – zločin iz mržnje kroz napade na muslimane, službenike i imovinu Islamske zajednice.
Sastavni dio su i preporuke organima i institucijama BiH te međunarondim političkim organizacijamai i asocijacijama za zaštitu ljudskih prava, kao i međunarodni dokumenti koji nalažu poštivanje ljudskih prava i sloboda.
U poglavlju koje se odnosi na izjave političkih i državnih predstavnika, uz uvodnu napomenu: “Lakše je razbiti atom nego predrasude” (Einstein), navedeni su više izjava aktulenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, među kojima ona da je za Republiku Srpsku neprihvatljivo “da nam sude sudije muslimani”, kao i citat iz izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića agenciji Tanjug da “u dijelu Islamske zajednice ima zagovornika rata”.
Kao primjer nezapamćenog šovinizma navedena je “čuvena” izjava bivše predsjednice RS-a Biljane Plavšić da su “muslimani genetski kvaran materijal prešao u islam”, a zabilježeno je i da su tokom 2010. godine u Parlamentu BiH predstavnici srpskog naroda više puta predlagali usvajanje zakona o zabrani nošenja nikaba, zabrani vehabija, dok su poslaničke diskusije tim povodom obilovale uvredama na račun islama i muslimana.
Kao primjeri netolerantih, diskriminatorskih ili islamofobičnih istupa navedene su i pojedine izjave Drua Engela, tužioca i šefa posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH, Slavka Jovičića, poslanika Saveza nezavisnih socijaldmeokrata u Parlamentarnoj skupštini BiH, Raffija Gregoriana, zamjenika visokog predstavnika u BiH, Rajka Vasića, sekretara i portparola SNSD-a te Emila Vlajkija, potpredsjednika RS-a.
Također su navedene izjave visokorangiranih državnih dužnisnika, koje su po ocjeni Rijaseta bez jasnih dokaza a idu u prilog “negativnog ozračja i podsticanja predrasuda prema muslimanima usljed propusta ili neprofesionalnih postupaka“.
U tom kontekstu je naznačena izjava Almira Džuve, direktora Objavještajno-sigurnosne agencije BiH od 12. jula prošle godine, prema kojoj on u Bosni i Hercegovini vidi “potencijalnu opasnost od 3.000 osoba koje su svakom momentu mogu prevrnuti, da li zbog psihičkog ili nekog drugog stanja” i napraviti teroristički akt s velikim posljedicama.
Navedena je i ocjena Ureda ombudsmena FBiH za period 2008. i prva polovina 2009. godine, kada je ta institucija konstatirala da je vrh Islamske zajednice radikalan, klerikalan i da vrši pritisak na medije.
U izvještaju Rijaseta Islamske zajednice, u poglavlju nazvanom “Lična i kolektivna dimenzija slobode vjere u medijima”, navedeno je da u proteklom periodu značajan broj medija iskazuje visok stupanj netolerancije prema, prvenstveno Islamskoj zajednici i reisu-l-ulemi, a potom prema muslimanima i islamskim vrijednostima.
U tom kontekstu su u Rijasetovom izvještaju citirani dijelovi tekstova novinara Emira Imamovića, Vildane Selimbegović, Senada Pećanina, Seada Fetahagića, Bakira Hadžiomerovića, Damira Kaletovića, Avde Avdića, Zije Dizdarevića te književnika Željka Ivankovića.
U poglavlju o diskriminaciji u zapošljavanju navedeni su primjeri da su žene muslimanke s maramom na glavi diskriminirane kod traženja i dobivanja posla, a u dijelu koji se odnosi na netoleranciju u segmentu obrazovanja navedeni su primjeri koji se po ocjeni Rijaseta kose s neotuđivim pravom roditelja da odgajaju i obrazuju djecu u duhu svojih uvjerenja i vjerskog učenja, što se u obrazovnom sistemu problematizitra kroz pirtanje vjeronauke.
Kao primjeri diskriminacije, islamofobije i netolerancije u umjetničkim djelima navedeni su slučajevi čestog sistematskog javnog ponižavanja i vrijeđanja reisu-l-uleme Cerića u karikaturama koje objavljuju pojedini bh. mediji u vidu stripa i fotomontaže te primjeri vulgarnih muzičkih sadržaja i napjeva.
“Naročito je veliku dosljednost u karikaturalnom predstavljanju reisu-l-uleme iskazao sarajevski magazion BH Dani koji je u određenim periodima iz broja u broj imao rezervirano mjesto za karikature i fotomontaže reisu-l-uleme“, citat je iz Rijasetovog izvještaja.
U poglavlju naslovljenom kao “Zločin iz mržnje: vrijađenje, napadi, skrnavljenje” navedeni su primjeri brojnih provala, oštećenja i skrnavljenja džamija ili mezarja, a kao najdrastičniji slučaj u tom smislu u postratnoj BiH navedeni su incidenti prilikom postavljanja kamena temeljca za obnovu porušenih džamija u Trebinju i Banja Luci 2001. godine.
Fena/Informer.ba
