On je naveo da je Centar za životnu sredinu iz Banjaluke predstavio publikaciju “Stav Centra za životnu sredinu o energetskim politikama u BiH”, kojom se želi skrenuti pažnja javnosti, nadležnih institucija i stručnjaka u oblasti energetike na zabrinjavajuće stanje u ovoj oblasti.
U Centru za životnu sredinu ističu da je energetika sektor koji se u izjavama visoko pozicioniranih političara i vršilaca izvršnih funkcija vlasti u BiH najčešće pominje kao mogući nosilac razvoja i način da se privuku strane investicije, te na taj način smanje efekti svjetske ekonomske krize i posljedice loših ekonomskih rezultata na svim nivoima vlasti u BiH.
Veliki dio tih izjava, kako smatraju u Centru za životnu sredinu, nema uporište u razvojnim politikama države i entiteta, a veoma često je u sukobu sa prioritetima drugih sektorskih politka.
“Entitetske vlade planiraju nove energetske objekte na osnovu istraživanja i tehnologije iz prošlog vijeka, dok globalni izazovi u oblasti energije zahtijevaju potpuno drugačiji pristup u razvoju ovog sektora. Smanjenje proizvodnje nafte i klimatske promjene su trendovi koji moraju biti uzeti u obzir, te najveći dio aktivnosti treba biti na uvođenju obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti”, rekao je Dakić.
On podsjeća da je Evropska unija usvojila energetsku mapu puta do 2050. godine u kojoj planira da smanji emisiju gasova staklene bašte za najmanje 80 odsto.
“S obzirom da je BiH u procesu pristupanja EU, ovo moraju biti i obaveze BiH u ovoj oblasti. Trenutno ne postoji ministarstvo ili agencija na nivou BiH koja ima organizacione i političke kapacitete da koordiniše aktivnosti i međunarodne obaveze u ovoj oblasti”, rekao je Dakić.
On ističe da je ovo i samo jedna od negativnih konstatacija u Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u 2011. godini.
