Ministarstvo pravde BiH na svojoj web stranici objavilo je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH na koji javnost može do kraja maja dostaviti svoje komentare. Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH i nevladine organizacije različito tumače ovaj Prijedlog za izmjenu Zakona. Ukoliko se usvoje izmjene Zakona u predloženom obliku BiH će dobit Zakon o zabrani pristupa informacijama, smatra nevladin sektor.
Zakoni o slobodi pristupa informacijama na državnom i entitetskim nivoima trebali bi omogućiti građanima da dobiju sve informacije od javnog značaja. Međutim, praksa je pokazala da je često ograničen slobodan pristup informacijama, uz izgovor da bi se njihovim objavljivanjem ugrozila privatnost pojedinaca.
Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, koja je učestvovala u izradi izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama, utvrdila je da se zakoni proizvoljno tumače i da se ide u krajnost. Direktor Agencije Petar Kovačević pojasnio je da je jedna od bitnijih promjena Zakona definisanje šta je to lični podatak, ali ne sa ciljem da se ogranični sloboda informisanja javnosti.
„Nemate nijedan prekršajni nalog po Zakonu o slobodi pristupanja informacijama zbog, recimo, ćutanja administracije. Mi predlažemo da se to uvede, da Zakon o slobodi pristupa informacijama učini efikasnim“, kaže Kovačević.
Dosadašnja praksa je pokazala da su pod izgovorom zaštite ličnih podataka javni organi često štitili određene nezakonitosti, dok su, s druge strane, u cilju transparentnosti nezakonito objavljivali i ono što se nalazi u posjedu tih javnih organa, uključujući i lične podatke.
Priča CIN-a: Različita tumačenja istog zakona
Mirjana Popović, novinar Centra za istraživačko novinarstvo, kaže da se, s obzirom na dosadašnja loša iskustva oko primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, pribojava se načina njegove primjene i sa predloženim izmjenama.
„Plašimo se u suštini šta bi se moglo desiti ukoliko, recimo, u jednom zahtjevu tražimo neki dokument u kojem su objedinjeni, odnosno postoje i lični podaci, koji su novim nacrtom zakona u potpunosti zaštićeni, i neki podaci koji su vezani recimo za trošenje javnih sredstava, a što u nacrtu novog zakona se ističe kao grupa podataka koja će se neminovno davati bilo kojem potražiocu“, napominje Mirjana Popović.
Bojazan novinarskih udruženja
Više organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, nakon analize predoženih izmjena Zakona o slobodi pristupa inofrmacijama, smatra da predviđene izmjene Zakona idu na štetu ostvarivanju prava na informacije.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH kaže da predloženim izmjenama Zakona, umjesto veće otvorenosti prema javnosti, vlasti u BiH, pod krinkom zaštite ličnih podataka donose krajnje ograničavajuće odredbe u pogledu davanja informacija.
„Ono što je takvim predloženim izmjenama urađeno, potpuno je obrnuta njegova svrha. Dakle, propisuje se da se lični podaci neće dostavljati, a propisuju se samo izuzeci u kojima se ove informacije koje sadrže lične podatke dostavljaju“, naglašava Ivana Korajlić.
Generalni sekretar Udruženja BiH novinara Borka Rudić pribojava se da bi se, ukoliko se usvoje neizmijenjene izmjene Zakona o slobodi pristupu informacijama, mogao otvoriti dodatni put za korupciju.
„Zakon o slobodi pristupa informacijama bio je temelj stvaranja cijelog seta zakona koji su se odnosili na rad medija i novinara u Bosni i Hercegovini. Ovim izmjenama taj set zakona iz medijske regulative na neki način se ruši i zadire se duboko u temelje slobode izražavanja. Mi se bojimo da je usvajanje ovih izmjena put da se donese restriktivan zakon o medijima na nivou države Bosne i Hercegovine, što već najavljuju iz Ministarstva komunikacija“, navodi Borka Rudić.
Kako se primjedbe na Zakon Ministarstvu pravde BiH mogu dostaviti do kraja maja, predstavnici medija i civilnog društva nadaju se da on neće biti usvojen u predloženom obliku. S druge strane, pozivali su institucije da otklone odavno utvrđene nepravilnosti u bh. legislativi o slobodi pristupa informacijama.
„U primjeni zakona veliki problem je prije svega predstavljalo što test javnog interesa nije sprovodio, što sankcije koje su uvrštene u zakon na nivou BiH nisu nikome izrečene od institucija, dakle, i ono što je postojalo formalno na papiru, jednostavno se nije dešavalo. Veliki problem predstavlja i činjenica da zakoni na različitim nivoima nisu usklađeni, na nivou Republike Srpske i Federacije nisu usklađeni sa državnim zakonom, zbog čega je to stvaralo i probleme u primjeni i jednu konfuziju institucija“, navodi Ivana Korajlić.
Međutim, poznavajući psihologiju bosanskohercegovačkih političara, vjerovatno će učiniti sve – prije svega da zaštite svoje, a ne interese javnosti.
Da podsjetimo: poslanici državnog parlamenta nedavno su zabranili prisustvo sjednicama predstavnicima Centra civilnih inicijativa jer su iznosili podatke o njihovom neradu i platama.
Edruan Katana/RSE/Informer.ba
