Zamjenik američkog ambasadora u BiH Jonathan Moore u intervjuu za “Onasu” je govorio o pregovorima u vezi sa formiranjem novog saziva Vijeća ministara BiH, implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci protiv BiH”, te ostalim obavezama na euroatlantskom putu BiH.
– Očekujete li skoro formiranje izvršne vlasti na državnom nivou ili će biti potrebno dodatno posredovanje međunarodne zajednice u prevazilaženju jednogodišnje postizborne krize u BiH?
“Teško je predvidjeti kada bi tačno moglo biti formirano novo Vijeće ministara BiH, ali se nadam da će se to uskoro desiti. Ovih dana smo čuli da je bilo više sastanaka političkih lidera iza zatvorenih vrata i to je dobra stvar. Nadamo se da će konačno biti riješeno formiranje vlasti u preostalim kantonima u Federaciji BiH, kao i konstituisanje novog saziva Vijeća ministara BiH. Razgovori političara ozbiljniji su nego što su nekada bili i nadam se da ćemo do kraja godine, ili možda čak i ranije, imati rezultate u vezi sa formiranjem novog Vijeća ministara BiH.
Istovremeno, potrebno je ispuniti zahtjeve NATO-a i Evropske unije (EU). Kada je riječ o obavezama iz oblasti EU integracija, radi se o popisu stanovništva, usvajanju zakona o državnoj pomoći, a, naravno, potreban je i napredak kada je riječ o reformama u vezi sa Ustavom BiH. Što se tiče obaveza prema NATO-u, već dugo je otvoreno pitanje vojne imovine i nadam se da će i ono ukoro biti riješeno. Ovo su pitanja od velike važnosti i na njima može raditi i trenutni i novi saziv Vijeća ministara BiH. Važno je postići napredak, naročito u u situaciji kada susjedne zemlje napreduju više nego BiH”.
– U posljednje vrijeme spominju se zahtjevi za raspisivanje vanrednih izbora, te je i visokom predstavniku Valentinu Inzku upućena inicijativa da donese odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH kojima bi bilo omogućeno njihovo održavanje. Smatrate li vanredne izbore dobrim rješenjem u trenutnoj političkoj situaciji u BiH?
“Iskreno, nisam baš stručnjak za ovu temu. Poznato nam je da se i ta mogućnost spominje. Znamo da se spominjala i određena uloga visokog predstavnika u vezi sa vanrednim izborima. Ipak, ne vjerujem da bi vanredni izbori riješili sadašnje probleme”.
– Vjerujete li da će nakon formiranja nove državne izvršne vlasti biti pokazano više spremnosti za kompromis i donošenje odluka koje su bitne za napredak BiH u euroatlantskim integracijama, s obzirom na to da će novi saziv, po svemu sudeći, uglavnom biti sastavljen od političkih stranaka koje su obnašale vlast i u ranijim mandatima.
“Često slušamo o političkoj volji ili njenom nedostatku. Aktualno Vijeće ministara BiH još ima mogućnost riješiti neke stvari. Novi saziv bi, također, imao slične mogućnosti. Nema garancija da sa novom vladom ide i više uspjeha i koraka naprijed. Međutim, nadamo se da će, ili jednim ili drugim putem, u svakom slučaju i sa novim Parlamentom BiH, biti moguće riješiti neka konkretna pitanja”.
– Formirana je parlamentarna komisija za pripremu amandmana na Ustav BiH i prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u kontekstu izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”. Smatrate li da će provedba odluke u slučaju “Sejdić i Finci” označiti kraj ustavne reforme u BiH, s obzirom na različita viđenja političara iz dva entiteta o ovom procesu?
“Činjenica je da dejtonski Ustav krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Stoga je potrebno reformisati Ustav, a to je i uslov za članstvo u EU. Kada je riječ o ostalim reformama Ustava, smatram da one više zavise od EU. Prema nekim informacijama, Bugarska je, prije nego je postala članica EU, morala promijeniti Ustav 85 puta, radi uvođenja evropskih standarda na raznim nivoima i u raznim sektorima. Implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci protiv BiH” mora biti prioritet za BiH i nadamo se da će nadležna parlamentarna komisija naći praktične ideje.
Međutim, nisu mi potpuno jasni rokovi kada je u pitanju rad ove komisije. Sumnjam da će za mjesec-dva moći naći rješenje koje je prihvatljivo za sve stranke ili za sve politčare. Nadam se da će, ipak, uspjeti, ali će i nakon toga sigurno biti potrebno provesti više reformi Ustava”.
Onasa/Informer.ba
