Ekstraprofit – Građani i preduzeća u BiH platili su u proteklih godinu čak 16,5 miliona KM za obradu kredita, iako je praksa u svijetu da se bankarska provizija zaračuna u kamatnu stopu.
Objašnjenje – Bankari tvrde da se troškovi administracije i postupak za plasiranje kredita moraju platiti posebno jer se postojećim kamatama ne mogu pokriti.
Podsjetimo, obradu kredita banke u BiH naplaćuju od jedan do dva odsto i to pravdaju time što se prilikom podizanja kredita mora odraditi bezbroj procedura prije nego što novac legne na račun. Bankari tvrde i da bi imali ozbiljne finansijske poteškoće ako ne bi naplaćivali obradu kredita.
”Novac od obrade koristi se za plate zaposlenih u administraciji, ali i za troškove materijala koji je neophodan da bi klijent dobio kredit. Da to ne naplaćujemo, bili bismo u velikom gubitku. Ti troškovi nisu uračunati u iznos kamatne stope, tako da moramo da ih posmatramo kao zaseban izdatak’‘ – tvrde u bankama.
Nakaradna praksa
Profesor ekonomije na Univerzitetu u Sarajevu i nekadašnji ministar finansija FBiH Nikola Grabovac naglašava, međutim, da su kamatne stope u BiH previsoke, što podrazumjeva da su njima obuhvaćeni i troškovi obrade kredita.
”Zaista je nekorektno građane izlagati ovom trošku jer oni kroz kamatu plaćaju sve. Ovakva situacija karakteristična je samo za BiH. Naime, kamatna stopa na stambene kredite u Njemačkoj iznosi od četiri do pet odsto i u nju su uračunati svi troškovi odobrenja kredita, kao i bankarska dobit. S druge strane, u BiH se kamata za ovaj kredit kreće oko sedam odsto, a građani moraju da plate i još nekoliko procenata za obradu kredita. To je van svake pameti’‘ – kaže profesor Grabovac.
Prema njegovim riječima, banke obradu kredita naplaćuju kako bi stvorile određene rezerve, u slučaju da se namire ako neki klijenti eventualno zapadnu u finansijske probleme.
”Ukoliko klijent nije u mogućnosti da vraća kredit, dok čekaju da se njegova finansijska pozicija popravi, banke već imaju popriličnu rezervu. To je za njihovo poslovanje dobar potez, ali je neobjektivno sa stanovišta isplativosti kredita. Naime, umjesto da su u kamatnu stopu uračunati troškovi obrade kredita, statistički podaci i evidencije, te troškovi administracije, sve to ide na teret građana! I na ovaj način komercijalne banke potvrđuju svoje monopolističko ponašanje jer rade doslovno šta hoće samo kako bi povećale svoj profit” – kaže profesor Grabovac.
Predsjednik Pokreta za zaštitu interesa potrošača FBiH Mesud Lakota naglašava da prilikom obrade kredita službenici rade identičan posao bez obzira koliko je iznos u pitanju.
”Bankari su se, međutim, dosjetili da obradu naplaćuju u odnosu na vrijednost kredita, što je van svake pameti. Nedopustivo je da na kamate, koje nisu nimalo povoljne, zaračunavaju još nekoliko procenata za obradu kredita. To je primjer profiterskog ponašanja jer smo svjedoci da pojedine banke samovoljno mijenjaju i uslove kreditiranja iz ugovora, u svoju korist naravno. Mislim da je država, prije nego što je otvorena prva privatna banka u BiH, morala da propiše neka elementarna pravila za poslovanje banaka” – kaže Lakota.
Svjetska praksa
Direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević naglašava da su kamatne stope u BiH tri puta veće od onih u Evropi!
”Zato i ne čudi što su sve svjetske banke odlučile da otvore kćerke-firme u BiH. Da nemaju koristi, sigurno se ne bi zadržavale ovdje. Međutim, s obzirom na njihovu zaradu, besmisleno je da naplaćuju obradu kredita, što u Evropi nije praksa. Problem je što komercijalne banke u BiH posluju bez ikakve kontrole, zbog čega su građani izloženi velikom pritisku” – kaže Milojević.
S druge strane, sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić tvrdi da je naplaćivanje obrade kredita „najnormalnija stvar na svijetu”.
”Troškovi administracije i postupak za plasiranje kredita moraju se platiti jer se postojećim kamatama definitivno ne mogu pokriti. Kad se obrada kredita ne bi naplaćivala, onda bi kamatne stope morale biti više. Banke znaju šta rade jer je riječ o najuređenijim institucijama u zemlji” – poručuje Mišić, i dodaje da je 29 komercijalnih banaka za šest mjeseci ove godine ostvarilo neto dobit od 82,9 miliona maraka.
Press/Informer.ba
