Izvještač RFE/RL Heather Maher istraživala je kako su obavještajene službe prikupljale podatke i kako je američki predsjednik Barak Obama naredio operaciju specijalnih snaga koja je okončala život Osame Bin Ladena.
Sve je započelo kada je jedan osumnjičeni za terorizam u SAD otkrio ime jednog od Bin Ladenovih najpovjerljivijih kurira, poznat pod ratnim imenom Abu Ahmed al Kuvajti, osoba koja je lideru Al Kaide bila glavni kontakt posebno od kada su elektronske komunikacije za njega postale previše riskantne.
Kurir je, kako se navodi, takođe bio blizak sa Kaledom Šeikom Muhamedom, koji se smatra najodgovornijim za napad na SAD, 11.septembra 2001., kao i sa Faraj Al Libijem, čovjekom koji je naslijedio Mohameda nakon njegovog hapšenja.
Mike Rogers, član obavještajnog komiteta Predstavničkog doma, rekao je da je njegovo hapšenje i ispitivanje dovelo do prvih krucijalnih inforamcija koje su američke službe na kraju dovele to Abotabada, gradu na 60 kilometra od Islamabada.
Rogers međutim odaje počast čitavoj američkoj obavještajnoj mreži za saradnju u ovoj operaciji.
“Kada pogledate nevjerovatan i kompletan rad analitičara, operativaca, operativica CIA, ljudi u Nacionalnoj agenciji za sigurnost (NSA), male komadiće mozaika i sve smjestite na jedno mjesto, u jedan crtež kojim se dželatu stezala omča, ovo je bila nevjerovatna operacija koju je tvrdim rijetko koja zemalja u svijetu, ako ih uopše ima, mogla učiniti”, kazao je on.
Jedna od najhrabrijih odluka
Obavještajni zvaničnici su u nedjelju veče po američkom vremenu dali više detalja o samoj operaciji i njenom vojnom aspektu, ali su uglavnom govorili anonimno zbog osjetljivosti teme.
Rekli su da i pored toga što su znali pravo ime kurira još 2007. godine, pravu lokaciju Šeika Abu Ahmeda nijesu uspjeli pronaći sve do kraja 2009. godine, negdje u blizini Islamabada.
Do avgusta 2010. uspjeli su da utvrde da je najačešće boravio na toj lokaciji izvan Islamabada i nakon toga počeli sa detaljnim analizama, prije svega kuće u kojoj je boravio, ograđane zidovima između 4 i 6 metara visine bez telefona i internet konekcije.
Stariji zvaničnik administracije kaže da je ključni momenat bio kada su shvatili da kurir kojeg su pratili više od dvije godine živi na tako sigurnom mjestu da nije bilo dileme da se na njemu nalazi i izuzetno vrijedna meta.
Već u septembru zvaničnici CIA su počeli vjerovati da postoji veoma snažna indicija da se u kući nalazi i sam Bin Laden. Takođe su sumnjali da je skrovište napravljeno 2005. godine upravo za skrivanje Bin Ladena koji je morao napustiti planine Avganistana još nakon bitke kod Tora Bora 2001.
John Brennan
U februaru su, nakon mjeseci obavještajnog rada i provjera CIA zvaničnici i savjetnici za bezbjednost u Bijeloj kući došli do toga da su vjerovatno našli skrovište Bin Ladena.
Plan je predstavljen predsjedniku Obami koji se složio sa analizama i dao zeleno svjetlo za ono što savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Brennan opisuje kao „agresivni kurs akcije“.
„Nije postojalo ništa što je stvarno potvrđivalo da je Bin Landen u tom skrovištu, ali kada se predsjednik Obama suočio sa mogućnošću akcije, on je prosuđivao na osnovu jačine argumenta i inforamacija koje je imao i na kraju je donio odluku, za koju ja vjerujem da je bila jedna od najhrabrijih, koju je jedan predsjednik donio u posljednje vrijeme”, ocijenio je Brennan.
Pokvaren helikopter
Polovinom marta Obama je započeo sastanke sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost, u šest sedmica održali su pet takvih sastanka. Raspravljalo se o tome da li da se kuća skrovište bomabrduje, i pored činjenice da u kući živi 22 ljudi, ali time se i smanjuje mogućnost da Bin Ladenovo tijelo bude identifikovano.
Obama nije odobrio takav pristup, želeći prije svega dokaz da je Bin Laden ubijen kao i da se broj žrtava svede na minimum.
Dio oštećenog helikoptera, 2. maj 2011.
Napad američkih trupa za specijalne operacije mornaričkih snaga poznatim pod imenom Navy SEALS bila je akcija koju je Obama preferirao i 19. aprila dao je preliminarno odobrenje za nju.
Iako je bilo logično da se o ovom planu obavijeste pakistanski zavničnici oni su izostavljni. Američki zvaničnici ih nijesu kontaktirali sve do momenta dok američki avioni zajedno sa ljudima nijesu bili van pakistanskog vazdužnog prostora.
Formalno odborenje operacije Obama je dao 29. aprila ujutro direktoru CIA Leonu Paneti. Operacija je bila predviđena za 30. april ali je odložena za 1. maj.
Helikopter koji je tim vodio na odredište pokvario se, ali je zamijenjen. Tim je evakuisan iz njega i pun bombi eksplodirao, a da pri tom nijesu bili sigurni da li će helikopter za evakuaciju stići nakon akcije.
Tokom napada Bin Landen je pokušao da pruži otpor i pogođen je u lice, prema nekim navodima metak ga je pogodio u lijevo oko. Vojni komandant obavijestio je Vašington da je Bin Laden mrtav nakon čega je nastala erupcija oduševljenja u štabu CIA. U Bijeloj kući zvaničnici su takođe pratili svaki momenat operacije, kaže Brennan.
“Bili smo u mogućnosti da pratimo svaki trenutak operacije. To je vjerovatno bio jedan od najanksioznijih vremenskih perioda u životu ljudi koji su se okupili ovdje juče“, opisuje on.
Američki tim je pokupio dokaze koje su našli u kući i fotografije sa Bin Ladenovim tijelom nakon čega su odletjeli u zamjenjenom helikopteru.
Tako je čovjek koji je držao SAD u opasadi skoro 10 godina na kraju uhvaćen u akciji koja je trajala manje od 45 minuta. Piše Radio Slobodna Evropa.
informer.ba
