U organizaciji Obrazovnog centra za demokratiju i ljudska prava CIVITAS u Brčkom se od 15. do 19. augusta realizira dvadeseti CIVITAS-ov ljetni kamp, koji je okupio blizu 380 učesnika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Tema ovogodišnjeg kampa su ciljevi održivog razvoja, a krajnji rezultat aktivnosti bit će Manifest održivog razvoja koji će biti upućen svim školama i pedagoškim zavodima u Bosni i Hercegovini.
Prema riječima Ivane Kešić, CIVITAS-ove program menadžerice, ljetni kamp je izuzetna prilika da djeca upoznaju vršnjake iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i da kroz radionički rad identifikuju probleme u svojim lokalnim zajednicama i traže rješenja za njih.
– Tema ovogodišnjeg kampa su ciljevi održivog razvoja. Oni su postavljeni globalno, ali itekako se tiču lokalnog. Kada govorimo o siromaštvu, uglavnom mislimo na dijelove azijskog i afričkog kontineta, mada i mi u Bosni i Hercegovini imamo izrazito siromašno stanovništvo. Zabrinjava činjenica da svaki građanin Bosne i Hercegovine godišnje baci 83 kilograma hrane. U razgovoru sa djecom naši voditelji radionica, između ostalog, nastoje ukazati na to koliko je važno podijeliti užinu u školi ili ono što ne možemo pojesti ostaviti za sutra. Međutim, sama ideja podjela užine nosi određenu stigmu, da vi nemate, da ste slabi. A mi zapravo nastojimo srušiti te predrasude, destigmatizirati situaciju u kojoj ćete podijeliti užinu – kazala je Kešić.
Ona je istakla da se postavlja pitanje šta škola može učiniti i u tom smislu te da je potrebno govoriti o statutu škole koji bi počivao na ciljevima održivog razvoja, a to se tiče i vrijednosti demokratske klime i kulture koju škola treba širiti.
– Škola, dakle, ne treba samo poučavati za demokratiju, već i da živi vrijednosti demokratije i ljudskih prava. Također, ove godine govorimo o zaštiti okoline, o alternativnim resursima električne energije, odnosu prema hrani… Učesnici kampa prva dva dana rade na identifikaciji problema, bave se pitanjem koliko od svega navedenog živi u njihovoj školi i zajednici, a krajnji rezultat istraživanja bit će dokument koji se zove Manifest održivog razvoja za škole koji bi trebao biti alternativni statut za škole koje sugreira koje vrijednosti škola treba zagovarati kada je riječ o održivom razvoju te za koja znanja vještine škola treba poučavati nove građane 21. stoljeća.
Svjesni smo da sve ove naše aktivnosti neće donijeti nikakvu radikalnu promjenu ni revoluciju, ali su one naš doprinos pozitivnim promjenama u društvu. Važno nam je da učenici shvate ko je zadužen da odgovori na njihova pitanja, da nauče kako građani mogu uzeti aktivno učešće, da su institucije vlasti njihov partner i adresa u procesu rješavanja problema u zajednici.
Učimo ih koliko je važno obraćati se institucijama, ako nemate povjerenja u njih, onda ih osnaživati, graditi ih da imate povjerenje u njih, jer ne može biti institucija korumpirana, to može biti samo pojedinac unutar nje. Graditi institucije znači graditi državu, a graditi državu upravo znači graditi sebe. Učimo ih da se izbore za ono što im pripada, a to je niihovo društvo, njihova država, njihova prava koja bi se ostvarila u tom društvu i toj državi, a ne da predaju svoje borbe i misle da će im negdje drugo biti bolje, a tamo negdje, i ako je bolje, bolje je zbog toga što građani drže stražu demokratiji.
Fena/Informer.ba
