Kipar je sljedeća zemlja u evro-zoni koja je pred bankrotom, i to neće zaustaviti ni ostavka Vlade.
Agencija Standard end Pors smanjila je finansijski rejting Kipra za jedan stepen, javlja DW.
Poslije prošlomjesečne eksplozije kontejnera sa zaplijenjenom iranskom municijom, koja je uništila glavnu kiparsku elektranu, obnova uništenog će koštati više milijardi evra, a taj novac Kipar nema, iako mu je potreban kako bi održao kakvo-takvo funkcionisanje privrede.
Uz to država je tijesno povezana sa Grčkom, koja je finansijski pred propašću. Kiparske banke još uvijek drže grčke državne obveznice u vrijednosti od oko 20 milijardi evra i ako dođe do reprogramiranja grčkog duga, kiparske banke bi mogle da izgube mnogo milijardi.
Zbog svega toga novi ministri će morati da traže finansijsku pomoć od EU, kojom Kipar 2012. preuzims predsjedavanje.
Dosadašnji koalicioni partneri, komunistička stranka Akel i stranka centra Diko, počeli su pregovore o formiranju nove vlade koja će se prihvatiti teškog zadatka čupanja države iz finansijske krize. Dva partnera imaju 28 od 56 mandata u parlamentu, ali nije isključeno ni formiranje vlade nacionalnog jedinstva.
Kipar je u tešku krizu upao za samo tri nedjelje, poslije eksplozije koja je podstakla stvaranje protestnog pokreta. Taj pokret se javio spontano – narod je vladu optužio da je nesposobna. To što državni dug Kipra iznosi 61 odsto od bruto-društvenog proizvoda nije tako dramatično kao u Grčkoj, ali 2010. je budžetski deficit države iznosio 5,3 odsto BDP-a. Pri tome su se žestoko pobunili sindikati, jer državni aparat guta trećinu budžeta i gotovo šestinu BDP-a.
Guverner Centralne banke Kipra Atanasios Orfanides upozorio je da bi troškovi za javne službe mogli da se otmu kontroli i progutaju čak polovinu budžeta.
Srna/Informer.ba
