Imovinske kartice političkih dužnosnika na svim razinama vlasti ponovo su dostupne javnosti… Lista najbogatijih bh. političara prema podacima CIK-a i pisanju Dnevnog lista
Centralna izborna komisija BiH (CIK BIH) dobila je bitku protiv Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH te temeljem odluke Suda BiH ponovno može javno objavljivati imovinske kartice izabranih političkih dužnosnika na svim razinama vlasti. Za sada je na stranice CIK-a vraćen dio podataka koji se odnose na državnu, entitetske i kantonalne razine vlasti, a među njima su podaci glavnih političkih aktera u BiH koji su se na izborima 2010. kandidirali za različite funkcije.
Kako piše Dnevni list, prema svemu sudeći, čini se kako su vječni rivali Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija, pored Fahrudina Radončića, među najbogatijim liderima političkih stranaka u BiH. S druge strane, među hrvatskim se predstavnicima ističu Dragan Čović, Božo Ljubić i Jerko Ivanković Lijanović.
“Krenimo od medijskog magnata Radončića koji je u svojoj kartici naveo kako posjeduje dividende u iznosu od pola miliona maraka, kao i kuću od 350 hiljada maraka. Tu je, naravno, i Avaz grupacija za koju nije utvrdio i konačnu cijenu. S druge strane, Lagumdžija se u svojoj kartici može pohvaliti nizom nekretnina, kao što je kompletan stan, dva stana koja dijeli, pola imanja, zemljište… Pritom je naveo kako je zarađivao 28 hiljada maraka godišnje kao profesor, plus naknade koje iznose 56 hiljada te honorari u iznosu od 36 hiljada maraka. Lagumdžijina žena Amina navela je kako je za godinu dana zaradila 10 hiljada maraka”, piše Dnevni list.
Ko je najbogatiji
Njegov suparnik Dodik može se pak pohvaliti boljim izborom nekretnina jer ima dva stana u Beogradu (600 i 400 hiljada maraka), stan u Laktašima, kuću u Laktašima (300 hiljada maraka), kuću u Srbiji, automobil od 100 hiljada maraka, a tu su i dionice u iznosu od 505 hiljada maraka. Dodik je u imovinskoj kartici prijavio i kako je zarađivao 59 hiljada maraka godišnje, 100 hiljada maraka od iznajmljivanja kuće u Beogradu te 80 hiljada maraka na osnovi prihoda od poljoprivrede. I njegova žena Snežana ističe kako ostvaruje dobit od 45 hiljada maraka na osnovi kooperacije u okviru zajedničkog poljoprivrednog imanja. Treći lik, bez kojeg Lagumdžija i Dodik ne mogu zamisliti političke prilike u BiH, jest Dragan Čović, koji je očito i najsiromašniji među njima. Čović je tako prijavio da je za 12 mjeseci zaradio tek 14.400 maraka te ima dionice u Soko Mostar u iznosu od 5 hiljada maraka. No, zato ima prilično vrijednu kuću od čak pola miliona maraka kao i pola stana u iznosu od 100 tisuća maraka, a tu je u automobil Toyota koji vrijedi također 100 tisuća. Čovićeva žena Bernarda isto se tako može pohvaliti s vrijednom imovinom pa tako ima stan u Hrvatskoj od 400 tisuća maraka te zemljište u vrijednosti od 150 hiljada maraka.
Ljubić ima pola stana
Istodobno, Čovićev stari/novi partner Božo Ljubić nešto je siromašniji pa tako posjeduje samo pola stana te automobil u vrijednosti od 35 hiljada maraka. Međutim, on je zarađivao više od Čovića pa je tako za godinu dana samo od plaća dobio 59 hiljada maraka.
S druge strane, Ljubićev zamjenik Martin Raguž posjeduje vrjedniji stan koji se procjenjuje na 200 hiljada maraka te je u mandatu 2006. – 2010. zaradio 160 hiljada maraka, plus 40 hiljadamaraka na osnovi honorara i rada u povjerenstvima. Raguževa protukandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva na proteklim izborima Borjana Krišto nije odala vrijednost svoje kuće, ali je zato navela kako je za godinu dana zaradila 36,3 hiljada maraka te ima 60 hiljada maraka na bankovnom računu.
Bogati članovi Predsjedništva
Trenutani članovi Predsjedništva BiH također se mogu pohvaliti zavidnim popisom nekretnina, piše Dnevni list. Bakir Izetbegović posjeduje pola stana i pola kuće u iznosima od 100, odnosno 150 hiljada maraka te automobil od 20 hiljada maraka. Tokom jedne godine na osnovi plaća je ostvario 56 hiljada maraka. Srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović zaradio je više; 78,7 hiljada maraka za godinu dana, a posjeduje i vrjednije nekretnine: stan od 250 te zemljište od 50 hiljada maraka. Na kraju, hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić zaradio je 62 hiljada maraka u godinu dana, a tu je i prihod na osnovi odlikovanja “Zlatni ljiljan” u iznosu od 4740 maraka godišnje. Komšić također ima stan u vrijednosti od 70hiljada maraka.
Među imovinskim karticama valja izdvojiti i onu federalnog dopremijera Jerka Ivankovića Lijanovića koji je tokom rada u državnom Parlamentu mjesečno zarađivao 4500 maraka od plaća te 700 maraka od naknada. U svojoj je imovinskoj kartici naveo i kako je suvlasnik kompanije Lijanovići u iznosu od 18 miliona maraka. Istodobno, prvi čovjek Federacije Živko Budimir je uoči izbora prošle godine prijavio godišnja primanja od 35 hiljada maraka, kuću od 450 te firmu od 210 hiljada maraka. Objavljivanje imovinskih kartica svakako će poslužiti kao dobar temelj za utvrđivanja stanja izabranih dužnosnika na kraju ovog mandata. Tek će se tada vidjeti koliko su se nositelji vlasti obogatili nakon četiri godine provedene u državnim, entitetskim i svim ostalim institucijama
Zanimanje javnosti pobijedilo
Centralna izborna komisija BiH je donijela zaključak da se izjave o imovinskom stanju kandidata i izabranih dužnosnika ponovno učine dostupnima javnosti, a nakon što je Sud BiH donio presudu kojom se tužba SIP-a uvažava, a rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH i prvostepeno rješenje inspektora spomenute agencije poništavaju. U obrazloženju presude se, između ostalog, navodi da je “objavljivanjem imovinskih kartica jasno utvrđen legitimni cilj, a to je da birači, odnosno građani doznaju ko su i šta su kandidati i izabrani dužnosnici tijela vlasti, na početku i na kraju mandata ostvarili u pogledu njihove imovine kao i članova njihovog domaćinstava, a sve u svrhu jačanja principa odgovornosti i njihovog djelovanja u ostvarivanju općeg javnog interesa, a ne privatnog interesa”, piše Dnevnilist.
Informer.ba
