Jedno od novoizgrađenih naselja nalazi se na Poljinama, udaljenim manje od dvadesetak minuta od centra Sarajeva, ali predstavlja pravu malu idiličnu oazu…Trgovci nekretninama u Sarajevu tvrde kako su Poljine trenutno najatraktivnija lokacija za bogataše koji već imaju luksuzne kuće i stanove u Sarajevu.
Svaki veliki grad ima svoje elitne kvartove, primjerice poput Pantovčaka u Zagrebu ili Dedinja u Beogradu. I Sarajevo ima svoj elitni kvart, na Poljinama koji Sarajlije zovu sarajevsko Dedinje. Naime, glavni grad BiH je i u komunizmu imao svoj elitni kvart u kojem je stanovala tadašnja politička i akademska elita. Tada se uglavnom po kućama samo šaptalo ko živi u tom naselju i kako im hrana dostavlja iz takozvanih ministarskih skladišta, a oni hrabriji su ga zvali Dedinje, piše Večernji list.
Prema pričama starih Sarajlija, nakon završetka Drugoga svjetskog rata sve do kraja 1949. godine trajala je izgradnja elitnog kvarta u tadašnjoj Jug Bogdanovoj, danas ulici Rizaha Štetića, u koju je doselio tadašnji politički i akademski establišment. U toj famoznoj Jug Bogdanovoj ulici stanovali su Todo Kurtović i njegova supruga Danica, Vlado Šegrt koji je iz rata izašao kao general-major, a u njihovoj neposrednoj blizini još su stanovali Rato Dugonjić, Ibro Šator, ministar poljoprivrede, Blažo Đuričić i mnogi drugi važni dužnosnici tog vremena.
U početku kuće je čuvala tadašnja milicija opremljena popularnim šmajserima. Vozni park u to vrijeme bio je opremljen samo američkim vozilima, marke chevrolet, a pojedinci su obožavali i motore s prikolicom. Ako se tome pridoda i obližnje naselje Džidžikovac, udaljeno dvjesto metara zračne linije od Jug Bogdanove ulice, u kojem je stanovala akademska elita, može se reći da se prvo elitno naselje u Sarajevu nalazilo upravo na tom području.
Osamdesetih godina prošloga stoljeća nicala su nova elitna naselja poput naselja “Sunca”, u kojem je stanovao i Branko Mikulić. Biološki sat je za većinu spomenutih imena učinio svoje, a i spomenuta naselja pala su u zaborav. No, nakon posljednjeg rata u Sarajevu su se počela graditi naselja za novu političku elitu, a koja su i dalje kod običnog svijeta zadržala ime sarajevsko Dedinje.
Danas ima nekoliko takvih naselja, ali su ona većinom udaljena od centra grada, a umjesto starih chevroleta ispred kuća i u garažama parkirani su skupocjeni džipovi, dok se motori s prikolicom mogu vidjeti još samo na defileu oltimera. Stoga ne čudi da više niko i ne spominje bivšu Jug Bogdanovu ulicu i Matije Gupca kao elitne četvrti, iako i danas svojim izgledom podsjećaju na to.
Najintenzivnija gradnja i dalje se odvija na sjevernim obroncima Sarajeva, na Poljinama, Nahorevu i Kromolju, živopisnim prigradskim selima koja su do pred rat većinski naseljavali Srbi. Glavnina njihovih golemih posjeda prešla je u ruke bošnjačke poslovno-političke elite Sarajeva koja je nakon rata na temeljima nekadašnjih seoskih kućanstava započela izgradnju raskošnih palača namijenjenih za stanovanje ili odmor.
Jedno od novoizgrađenih naselja nalazi se na Poljinama, udaljenim tek dvadesetak minuta od centra Sarajeva, ali predstavlja pravu malu idiličnu oazu. Bogatije Sarajlije Poljine su otkrile prije nekoliko godina kada je naglo porasla prodaja ruševnih kuća i imanja u ovom selu, iz kojeg se četiri godine pucalo na grad. Trgovci nekretninama u Sarajevu tvrde kako su Poljine trenutno najatraktivnija lokacija za bogataše koji već imaju luksuzne kuće i stanove u Sarajevu.
Danas do Poljina vodi tek rekonstruirani asfaltni put. Urađena je javna rasvjeta, a stara obiteljska imanja zamijenile su ogromne kuće s bazenima i teniskim terenima. Redatelj Ademir Kenović na Poljine je doselio nekoliko godina pred rat. Njegova kuća zaštićena je velikim voćnjakom, ali i, jednako kao i sve kuće bogatih i poznatih Sarajlija, velikim betonskim zidom.
Kenovićev prvi komšija je Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH. Lagumdžija je, kao i Kenović, na svom imanju zasadio mali voćnjak. I bivši direktor policije FBiH Zlatko Miletić svoje slobodno vrijeme provodi na Poljinama, u komšiluku Lagumdžije i Kenovića.
Njegova kuća je veoma dobro zaštićena i zaklonjena od neželjenih pogleda. Nemoguće ju je čak i fotografirati. Na Poljinama kuću imaju Bakir Izetbegović i njegova sestra Sabina.
Kuća sina Alije Izetbegovića najveća je na Poljinama. Ograđena je ogromnim betonskim zidom. U istoj uličici nalazi se i kuća njegove sestre, nekadašnje šefice ureda Alije Izetbegovića, Sabine Berberović. A, najbliži susjed Bakira i Sabine Izetbegović je Nedžad Branković, bivši ministar prometa i komunikacija FBiH, ali i bivši federalni premijer.
Vlasnici luksuznih kuća za odmor su i sarajevski poduzetnici. Vikendicu na Poljinama ima Vedad Kantardžić, vlasnik kompanije `PC Kids`, zatim poduzetnici Majda i Zahid Zečević te Miro Filipović, direktor kompanije `Spanish marketi`.
Kuću na Poljinama ima i Mehmed Spaho, delegat FIFA-e, Adem Jež, poznati sarajevski ugostitelj. No, nisu samo Poljine postale elitno naselje, i sarajevsko naselje Nahorevo postalo je elitni kraj s luksuznim vilama.
Vecernji.ba/Informer.ba
