Najavljene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH i nekoliko kantona doživjele su žestoke kritike, kako struke i nevladinih organizacija tako i predstavnika međunarodne zajednice.
Najviše je reakcija na način imenovanja ključnih policijskih službenika kojima bi, umjesto nezavisnog odbora, rukovodile komisije sastavljene od predstavnika političkih partija.
Od same procedure predlaganja i kreiranja zakona o unutrašnjim poslovima u FBiH i pojedinim kantonima u koji policija nije bila uključena, pa do predloženog načina izbora komesara i direktora policije – sve navodi na to da se želi uspostaviti politička kontrola, kaže direktor Federalne uprave policije (FUP) Dragan Lukač.
„Sadašnjim zakonom je propisano da kompletnu proceduru izbora direktora FUP, zamjenika direktora bira neovisni odbor, bira najkvalitetnijeg kandidata
– i ono predlaže tog kandidata za direktora policije preko ministra direktno federalnoj Vladi na potvrđivanje. Šta sad? Ne može to, kaže, tako, to mora ministar raditi. Neka neovisni odbor provede ovu tehničku stranu, znači raspisao konkurs, zaprimio aplikacije, prijave ljudi, ocijenio ispunjava uvjete, ne ispunjava – i da predloži on tri kandidata on ministru, pa će ministar od ta tri kandidata uzeti koga on hoće, pa predložiti Vladi na imenovanje direktora policije. Pa je li to politički uticaj na policiju – jer on sutra odgovara, znači, njemu, on ga postavio?“, pita Lukač.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH, koji je i predlagač zakona, kažu kako to nije namjera, te da se radi o nacrtu koji je usaglašen još 2009., ali do danas nije razmatran, te da su u njega uključene, za suštinu nebitne, dopune koje će biti provedene u redovnom postupku njegovog usvajanja, te odbacili sve navode o političkoj kontroli.
I visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko izrazio je zabrinutost zbog najavljenih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, jer smatra da nisu u skladu sa demokratskim principima, a pismom je reagovao je i šef delegacije EU u BiH Peter Sorensen, naglasivši kako je Delegacija EU tražila od Generalne direkcije za unutrašnje poslove da napravi detaljnu analizu predloženih izmjena oba zakona, te podsjetio i na činjenicu da i Venecijanska komisija ima namjeru dati svoje mišljenje.
Uđe li politika u MUP ušla je i u pravosuđe
Na njegovu štetnost upozorio je i Transparency International BiH.
„To što se oduzima nezavisnost komisiji koja bira komesara policije, već se on bira putem komisija koje su sastavljene od političkih stranaka, može dovesti do političkog uticaja na rad policije, može dovesti u pitanje potpunu nezavisnost i objektivnost rada policije i može nas ponovo vratiti u ona vremena kada je policija korištena kao instrument političkih partija.
S druge strane, sam zakon je usvojen potpuno netransparentno, bez ikakve javne rasprave. Sama policija nije bila uključena u raspravu o zakonskim izmjenama, a izmjene se, prije svega, odnose na samu policiju“, pojašnjava glasnogovornica Transparencya Ivana Korajlić.
Iako je prvobitna namjera bila zakon usvojiti po hitnom postupku, i u FBiH i u Kantonu Sarajevo (KS) ići će se u redovnu proceduru. Federalna će ga vlada razmatrati na nekoj od narednih sjednica, a pred poslanicima Skupštine KS naći će se naredne sedmice.
Posljednji ministar unutrašnjih poslova koji je imao operativnu nadležnost u KS Nermin Pećanac, danas predsjednik SDU BiH, kaže kako neće podržati izmjene jer one vode zaštiti miljenika političkih struktura ili samih političara.
„Uđe li politika u MUP, već je ušla u pravosuđe, imaćemo istrage, kao što ih već imamao sada u pravosuđu – uzmite Dodikova zgrada, uzmite reket SDP-a, već imamo zaustavljene tu istrage, onda ćemo imati zaustavljene sve
istrage koje se vode protiv ljudi koji pripadaju ili su blisku ljudima, odnosno strankama koje su na vlasti, što je nedopustivo“, kaže Pećanac.
Mada su u KS za ovaj zakon digli ruku i ministri iz SDA, potpredsjednik stranke Šemsudin Mehmedović najavio je kako u ovakvom obliku neće proći.
„Jer to može značiti korak unazad u odnosu na do sada provedene reforme, postignuti stepen profesionalizma, kao i mogućnost političkog uticaja na operativni rad policije, finansijsku stabilnost i samostalnost policijskih struktura u FBiH. Nismo za to da ministri budu ikebane, ali nismo za to ni da bilo koji ministar može telefonom da naređuje bilo kojem komesaru, niti da je komesar odgovoran ministru“, navodi Šemsudin Mehmedović.
Ipak, u svjetlu posljednjih narušavanja sigurnosne situacije na području Sarajeva i FBiH izmjene zakona su nužne. Sporan je, ističu sagovornici, način na koji se to namjerava uraditi.
Koordinacije mora biti, ali i harmonizacije zakona koji, kako je to podcrtao i šef Policijske misije EU u BiH Stefan Feller, ne bi doveli u pitanje neovisnost policijskih snaga.
Istovremeno, treba napraviti i raspodjelu odgovornosti onih koji operativno rukovode policijskim snagama u odnosu na predstavnike izvršne vlasti koji obnašaju ministarske funkcije.
RSE/Informer.ba
