Bivši predsjednik Skupštine Republike BiH i potpredsjednik SDU BiH Miro Lazović je, govoreći na sesiji Kruga 99 o temi “Ko i kako odmrzava ‘zamrznuti konflikt’ u BiH?“, kazao da sama tema pretpostavlja da BiH živi u jednom latentnom, zamrznutom konfiktu koji je zaustavljen 1995. godine Dejtonskim mirovim sporazumom, ali taj konflikt nije riješen.
Prema njegovim riječima, postdejtonsko vrijeme pokazuje da naša cjelokupna politička, intelektualna misao tumara u vremenu i prostoru ne nalazeći potrebne mehanizme za deblokadu političkog haosa koji permanentno sve ovo vrijeme potresa Bosnu i Hercegovinu.
“U tom kontekstu može se reći da je sadašnja BiH ‘zarobljenik’ loših dejtonskih mirovnih rješenja, ona je zarobljenik i okovana je jednim ambivalentnim Dejtonskim mirovnim sporazumom koji je istovremeno dao dovoljno nade onim političkim snagama koje žele integraciju BiH, ali i onim političkim snagama koje žele političkim sredstvima realizirati ratne ciljeve kroz učvršćenje entiteta Republike Srpske”, kazao je Lazović novinarima prije početka sesije.
U tom kontekstu, dodao je, cjelokupna ta politička borba svih ovih 15 godina drži bh. društvo i državu u tom jednom “zamrznutom, latentnom, političkom konfliktu“.
Kako se taj konflikt može rješavati ne zavisi, smatra Lazović, samo od političkih snaga, nego i od međunarodne zajednice.
“Međunarodna zajednica je promijenila svoju ulogu od jedne aktivnije pozicije koju je imala u vrijeme Wolfganga Petritscha i Paddyja Ashdowna do uloge posmatrača unutar političkih zbivanja u BiH, nemiješanja u unutrašnje stvari sa stalnim ponavljanjem da domaće probleme trebaju rješavati domaći političari”, kazao je Lazović.
On navodi da se nakon općih izbora 2010. pojavila neka nada da bi se pozitivne promjene mogle desiti, ali su nažalost, one izostale.
Dodaje da vidi izlaz iz ovog stanja, ali je siguran da će potrajati sve do 2014. godine, “jer ovo što se dešava na političkoj sceni pokazuje faktički da političke partije i lideri više vode računa o nekim uskim, partikularnim, ličnim, grupnim interesima, nego o interesima države BiH”.
Odmrzavanje ovoga političkog konflikta može se, istaknuo je on, desiti političkim sredstvima uz pomoć međunarodne zajednice na način da se postepenim, evolutivnim putem rješavaju naša ustavna pitanja.
“Izvorište svih naših problema i tog konflikta vidim u lošim ustavnim rješenjima i ta loša ustavna rješenja moraju se dogovarati, ali na bazi parlamentarnih procedura i u institucijama BiH, a ne u nekim kafanama ili stranačkim prostorijama”, kazao je Lazović.
Predsjednik Kruga 99 Sulejman Redžić je, između ostalog, kazao da BiH treba takve političke opcije, političke snage i programe koji će je reintegrirati u svim njenim segmentima, posebno u oblasti ekonomije i na taj način doprinijeti političkoj reintegraciji. S druge strane, dodao je, neophodno je ponuditi određene programe na putu ka euroatlanskim integracijama i Evropskoj uniji.
Po njegovim riječima, uloga visokog predstavnika je izuzetno značajna i „Krug 99“ podržava njegova nastojanja da ojača BiH na njenom putu ka EU.
Fena/Informer.ba
