Sarajevo Film Festival (SFF) koji će biti održan od 12. do 19. augusta ove godine donosi veliki broj filmova – čak 232 ostvarenja u 19 programskih sekcija iz 63 zemlje, ali i druge nove sadržaje kojima iznova obogaćuje ponudu za sve poklonike sedme umjetnosti.
Jedna od novina ove godine je da će dan prije svečanog otvorenja Festivala, u četvrtak, 11. augusta u Ljetnom kinu Coca-Cola biti upriličena specijalna predfestivalska projekcija radne verzije filma o Emeriku Blumu s rediteljskim potpisom Jasmile Žbanić.
Direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović u razgovoru za Fenu kazao je da je zanimljivo imati radnu verziju dokumentarnog filma i to o Emeriku Blumu i razvoju Sarajeva te Energoinvestovom udjelu u čitavoj toj priči.
– I još je zanimljivije da ta projekcija podrazumijeva i poziv publici da učestvuju u završetku produkcije tog filma kako bi se ta tema približila većem broju ljudi. Ipak je 60.000 ljudi radilo u Energoinvestu, na negovom vrhuncu – istaknuo je Marjanović.
On je naveo da su ti ljudi, bar neki od njih, još tu u Sarajevu, kao i njihove porodice, prijatelji, te da oni moguće imaju informacije do kojih koprodukcija nije mogla doći.
– Tako da je to jedan zanimljiv koncept, ponuditi platformu festivala, kapacitete koje već imamo spremne kao što je otvoreno kino Coca-Cola, čini mi se da je vrlo zanimljiv način. Produkcija Deblokada će moći doći u kontakt sa svom tom publikom. Ostaje da vidimo na koji način će to zaista pomoći produkciji. Nama kao Festivalu je uvijek u interesu da pomogmemo autorima sa njihovim novim filmovima – podvukao je direktor SFF-a Jovan Marjanović, dodavši da će to i za publiku biti zanimljiv događaj.
Jedan od programa Sarajevo Film Festivala je i Pretpremijera Serija, u okviru kojeg će premijerno biti prikazane nedavno producirane regionalne dramske serije. Publika Festivala moći će pogledati pretpremijere po prve dvije epizode šest regionalnih dramskih serija.
Među njima je i bosanskohercegovačka serija “Kotlina” autora Danisa Tanovića i Amre Bakšić Čamo u produkciji BH Telecoma i SCCA/pro.ba.
Osim iz BiH, bit će prikazane i serije iz Slovenije, Srbije i Hrvatske koje će također imati svjetske premijere na SFF-u.
Marjanović smatra da cijeli region proizvodi sve više serija, te tako zemlje bivše Jugosalvije realiziraju 40 igranih serija godišenje.
– I to je već jedan kvantitet koji je praćen kvalitetom. U to se ulaže. Serije rade naši najkvalitetniji filmski radnici. Publika je sve zainteresovanija, kao i emiteri, BH Telecom ili tradicionalni javni servisi, televizije sve više ulažu u taj format. Sarajevo film festival ima svoje mjesto u cijeloj toj priči kao mjesto premijera i odskočna daska tih programa pred publikom – ocijenio je on.
Program Takmičarski dokumentarni film od ove godine je bogatiji za jednu nagradu. Riječ je o nagradi Srce sarajeva za najbolji kratki dokumentarni film.
Direktor SFF-a pojašnjava da se ukazala potreba za razdvajanjem dugometražnih i kratkometražnih filmova unutar dokumentarnog programa.
– Ne da čine različite programske cjeline, ali u smislu nagrađivanja i poređenja filmova. Svake godine imamo određeni broj kratkih i dugometražnih filmova u toj selekciji i osjetili smo da su kod većine žirija kratkometražni filmovi bili teško usporedivi sa dugometražnim tako da smo ih odvoijili sa tom dodatnom nagradom – kazao je Marjanović.
Govoreći o dokumentarmom filmu Jovanović je mišljenja da je riječ o žanru koji je u srcu svega onoga što se radi u okviru SFF-a. Tako se uz dokumentarni film vežu i takmičarski programi vezani isključivo za dokumetarni film, kao i Cinelink programi te Nagrada za ljudska prva i drugi festivalski segmenti.
– Prisustvo dokumentarnog filma na Sarajevo Film Festivalu nikad nije bilo jače nego posljednjih nekoliko godina – podvukao je Marjanović.
Direktor Sarajevo Film Festivala osvrnuo se na uticaj koji ima ta filmska smotra, naglasivši da je riječ o događaju koji utiče na različite sfere – privredu, kulturu, društvo.
– Mislim da je to već prepoznata činjenica i što je najvažnije izmjerena činjenica. Godišnji budžet Sarajevo Film Festivala se mijenja. On varira između tri i po do četiri i po miliona KM. Ta sredstva dolaze iz različitih izvora – od komeracijalnih sponzora, javnih izvora na svim nivoima vlasti u BiH, stranih fondacija, Evropske unije – ustvrdio je Marjanović.
On je istaknuo da taj novac koji se troši direktno na Festival generira potrošnju ostaliih sektora, od usluga putovanja, hotelskih ili servisnih usluga.
– Novac koji je uložen u SFF vraća se prvo direktno kroz poreze u javne izvore, više nego što iz njih dobija, s jedne strane. S druge strane generira ostalu potrošnju u drugim sektorima. I zajedno s turizmom dolazi kroz efekat multiplikacije do više od 60 miliona maraka ukupne privredne aktivnosti koja je direktno i indirektno vezana za ovo inicijalno ulaganje i održavanje Sarajevo Film Festivala – naglasio je Marjanović.
On je također podsjetio da na kulturnom planu publika ima prilike pogledati filmove koje inače ne bi imala prilike vidjeti da nije Sarajevo Film Festivala, dok kad je riječ o društvenim efektima SFF-a o tome govori činjenica da se i godišnji odmori planiraju prema datumu Festivala, te da generalno Sarajevo živi za vrijeme SFF-a.
– I pored svega toga vrlo je značajan lokalni osjećaj rekao bih ponosa da se svake godine dešava nešto na svjetskom nivou kao što je Sarajevo Film Festival – podvukao je Marjanović
Ove godine, nakon dvije godine pandemije koronavirusa, mjera i ograničenja, SFF se vraća u punom kapacitetu.
Direktor Festivala Jovan Marjanović istaknuo je da ima osjećaj da su svi oni koji su pomogli i podržali ove godine Festival to uradili iz najiskrenijih pobuda i želje za povratkom u prosperitet.
– Imamo jednu dobru i kvalitetnu ljetnu sezonu u smislu i dolazaka gostiju i u smislu održavanja velikih događaja kao što je Sarajevo Film Festival. Zaista postoji veliki interes i iz javnih i privatnih izvora da ovaj Festival bude što jači i što bolji i što više nalik onome što smo imali prije pandemije. Osjećam da je svima bio potreban izlazak iz te pandemije, koliko god možda jesen pred nama bila teška – zaključio je u razgovoru za Fenu direkror SFF-a Jovan Marjanović.
Fena/Informer.ba
