Parlament je taj koji treba implementirati presudu, provesti ustavnu reformu i ispuniti svoju institucionalnu ulogu kao zakonodavni organ vlasti. Nesretna je okolnost što se od partijskih lidera očekuje rješavanje svakog aspekta odluke o ovom pitanju, kaže u intervjuu šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey
OSLOBOĐENJE: Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PSVE) januarskom rezolucijom pozvala je PSBiH da do 15. marta ove godine usvoji ustavne amandmane u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci. Komisiji je istekao mandat, amandmana nema. Šta sad slijedi za BiH?
HENNESSEY: Da bismo bili jasni, Rezolucija 1855 PSVE pozvala je vlasti da naprave progres u vezi s pitanjima spomenutim u toj rezoluciji i u prethodnim rezolucijama prije 15. marta ili će Skupština razmatrati sve dalje aktivnosti koje bi mogle biti potrebne. Ovo nije ograničeno na usvajanje ustavnih amandmana, već se odnosi i na sve obaveze BiH prema Vijeću Evrope. Određeni napredak je postignut formiranjem Vijeća ministara, usvajanjem nekih važnih zakona, ali još postoji mogućnost da se izvrše određena važna imenovanja u tijelima Vijeća Evrope prije slijedeće sjednice PSVE, koja se održava 23. aprila, da bi se izbjegle bilo kakve negativne reakcije u ovom momentu. Trebalo bi biti jasno da se eliminacija diskriminacije u ostvarenju demokratskog prava glasanja i prava da se bude izabrano mora ukloniti i prije sljedećih općih izbora u 2014. ili će članstvo BiH u našoj organizaciji s pravom biti upitno.
OSLOBOĐENJE: Koliko ima smisla opet produžiti mandat Komisiji čiji članovi priznaju da je rješenje moguće samo ukoliko ima političkog dogovora lidera vodećih stranaka?
HENNESSEY: Da, ima smisla produžiti mandat Komisije, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što je to Parlament taj koji treba implementirati presudu, provesti ustavnu reformu i ispuniti svoju institucionalnu ulogu kao zakonodavni organ vlasti. Nesretna je okolnost što se od partijskih lidera očekuje rješavanje svakog aspekta odluke o ovom pitanju. Oni imaju prirodnu ulogu kao lideri državnog Parlamenta i kroz vodstvo većine da se dogovore ili odluče o sveobuhvatnim političkim pitanjima i da uspostave okvir za rad zakonodavnih organa, ali jednom kad lideri uspostave okvir, oni trebaju dopustiti Komisiji da iznese prijedloge amandmana i onda tek stranke trebaju preuzeti svoju političku odgovornost na transparentan i odgovoran način kroz glasanje o tim prijedlozima u Parlamentu.
OSLOBOĐENJE: Imate li možda prijedlog na koji način implementirati presudu Sejdić – Finci a da to bude pravedno, prihvatljivo svima i brzo?
HENNESSEY: To bi bilo vrlo prikladno, zar ne? Pravi problem oko ove presude je što se ne traži samo uklanjanje nekoliko riječi “Srbi, Hrvati, Bošnjaci” već razumijevanje političkih stranaka, konstitutivnih naroda i cijelog bh. društva da moć države ne može biti podijeljena samo između tri konstitutivna naroda ili njihovih predstavnika, već da pripada svim ljudima Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu etničku pripadnost, rod ili bilo kakvu drugu karakteristiku. Tu će morati doći do kompromisa kako bi se prihvatilo da u budućnosti Predsjedništvo nema etnički predodređene članove ili da način izbora bude određen u skladu sa odgovarajućom legitimnosti koju zahtijeva mandat.
Sada bi moglo biti pravo vrijeme da se zatraži mišljenje Venecijanske komisije za nekoliko realističnih opcija koje bi mogle biti osnova za kompromis. Ukoliko bih i davala prijedlog, bilo bi to da se razmotri mogućnost faznog pristupa, usvajajući sada rješenja koja bi implementirala presudu i uspostavljajući vremenski raspored i institucionalni proces za sljedeću fazu ustavnih reformi umjesto čekanja na nove rokove da ih nametne proces evropskih integracija ili međunarodna zajednica.
OSLOBOĐENJE: Koliko loše ocjene iz Vijeća Evrope mogu utjecati na evroatlantski put BiH?
HENNESSEY: Nije to nikakva ocjena Vijeća Evrope koja zadržava BiH na njenom euroatlantskom putu. To su aktivnosti vlasti BiH koje nastavljaju odbijati donošenje zakonodavnog okvira za provođenje ustavnopravnih reformi u BiH koji će biti u skladu sa osnovnim standardima demokracije, ljudskih prava i vladavine zakona.
Nedostatak aktivnog sudjelovanja u Vijeću Evrope, korištenje na najbolji mogući način ovih evropskih organizacija čiji je BiH već član, uključujući i Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), ukazuje na to da je politika malih gradova veći prioritet za BiH nego njena buduća evropska ili euroatlantska integracija. Komitet ministara Vijeća Evrope će napraviti procjenu danas, 14. marta, o napretku u izvršenju odluke Sejdić – Finci. Ocjena može biti bazirna samo na napretku koji je postignut.
Fena/Informer.ba
