Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso smatra da je odbijena agresija na Sud i Tužilaštvo BiH! Potvrdu za to nalazi u otpočinjanju razgovora o reformi pravosuđa u BiH koji su obilježili ovu sedmicu.
Kreso za Dnevni avaz, između ostalog, otvoreno govori i o porukama susreta u Banjoj Luci, koji bi trebali odrediti sudbinu bh. pravosuđa.
DNEVNI AVAZ: Kako komentirate početak strukturalnog dijalog sa EU o reformi pravosuđa u BiH koji je počeo u Banjoj Luci?
Strukturisani dijalog o reformi pravosuđa ocjenjujem pozitivnim, jer se njime ubrzavaju aktivnosti na realizaciji zahtjeva iz poglavlja 23. pristupnih pregovora koje će BiH u svakom slučaju trebati ispuniti kada bude kandidat u procesu priključivanja Evropskoj uniji (EU). Mislim da imamo razloga da budemo zadovoljni, jer osnovna poruka koju sam čula od gospode Štefana Filea (Fuele) i Pjera Mirela (Pierre) bila je da su Sud i Tužilaštvo BiH neupitni te da su kao takvi garanti vladavine prava u ovoj zemlji.
Rečeno je da su Sud i Tužilaštvo BiH, kao i VSTVBiH, izuzetno važne državne institucije. Poruka je, dakle, bila da EU neće podržati ukidanje ili dovođenje u pitanje postojanja državnih pravosudnih institucija i zbog toga mi je drago što će se na tim osnovama pregovarati o daljnjem unapređivanju postojećeg sistema pravosuđa u BiH.
DNEVNI AVAZ: Je li odbijena agresija na Sud i Tužilaštvo BiH ili se “specijalni rat” protiv tih institucija nastavlja?
Definitvno je potvrđena opstojnost Suda i Tužilaštva BiH, kao što sam navela, ali zaista nijednog trenutka nisam sumnjala da može biti doveden u pitanje njihov opstanak. Dakle, drago mi je što su i predstavnici EU to otvoreno izjavili i time poslali jasnu poruku o neupitnosti pravosudnih institucija na državnom nivou. S druge strane, ne sumnjam da će se i dalje nastaviti neke neprimjerene izjave koje smo i do sada imali priliku slušati, a odnose se na preispitivanje opravdanosti postojanja Suda i Tužilaštva BiH, jer jasna je bila poruka domaćeg političara s govornice: “Struka može učestvovati u diskusijama, ali političari su ti koji donose odluke.”
DNEVNI AVAZ: File je, s druge strane, istakao da će biti uzete u obzir i “četiri bojazni koje su iznijele vlasti RS”. Bojite li se trulih političkih kompromisa i njihovih refleksija na pravosuđe?
Mislim da političkih kompromisa u vezi s pravosuđem ne može i ne smije biti. Bojazni o kojima je riječ zapravo su neargumentirane tvrdnje da Sud BiH sudi samo jednom narodu, da su sudije pristrasne, da nezakonito retroaktivno primjenjuju zakon te da je Sud neustavna kategorija. Prije svega, drago mi je bilo čuti gospodina Mirela kada je rekao da Sud ne mora biti naveden u Ustavu da bi bio ustavan. O ustavnosti Suda BiH još prije deset godina odlučio je Ustavni sud BiH i mislim da nije konstruktivno vraćati se danas na te stvari.
Nadalje, mislim, također, da se mora prestati vršiti prebrojavanje osuđenih ili optuženih prema nacionalnoj pripadnosti. Sud sudi isključivo prema optužnicama koje su mu podnesene i ne bira predmete koje će uzeti u rad.
DNEVNI AVAZ: Tužilaštvo za ratne zločine Srbije i Tužilaštvo BiH idućeg mjeseca trebali bi potpisati “sporazum o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida”. Ministarstvo pravde BiH već je dalo saglasnost na njega, ali su žrtve i brojna udruženja ogorčeni. Koje su moguće negativne posljedice tog sporazuma?
Izražavam negativan stav o potpisivanju sporazuma zbog štetnih posljedica koje bi to moglo imati po građane BiH. Mislim da je problem sporazuma to što nije zasnovan na principu reciprociteta, a to je osnovni princip kod potpisivanja bilateralnih međudržavnih sporazuma. Zbog toga se bojim da bi njegovo potpisivanje moglo manje doprinijeti interesima krivičnog gonjenja u BiH nego u Srbiji. Mi, naime, imamo međunarodnu konvenciju koja je na snazi i koju su obje zemlje potpisale, a tiče se ustupanja krivičnog gonjenja, tako da je novi sporazum nepotreban.
Ali, naš problem je što se ona ne primjenjuje, tačnije – nijedna zemlja ne želi da
se odrekne krivičnog gonjenja u korist gonjenja u drugoj zemlji. Tu je ključ problema. Evropska konvencija prilično jasno definiše kriterije za donošenje odluke o tome gdje se treba voditi postupak, ali uvijek ima prostora za različita tumačenja. Mi, također, imamo sporazum između BiH i Srbije o uzajamnoj pomoći u krivičnim i građanskim stvarima, koji je izmijenjen u februaru 2010. upravo zbog problema duplih istraga i dvojnih državljanstava.
Smatram da bi u budućnosti reforma pravosuđa svakako trebala dovesti do osnivanja vrhovnog suda BiH. To stajalište zastupam već niz godina. U državi u kojoj postoje četiri pravna sistema uspostavljanje jednog vrhovnog suda na nivou države nesporno bi dovelo do ujednačavanja sudske prakse i stvaranja jedinstvenog pravnog prostora u BiH, a time i jednakosti svih građana pred zakonom.
Ovo načelo garantirano je Ustavom BiH, i smatram da je država dužna da obezbijedi da svi građani budu jednaki na cijeloj njenog teritoriji, a ne da se ovo načelo ostvaruje samo na nivou entiteta, kantona ili Distrikta. I mislim da pitanje jednake interpretacije zakona nije značajno samo s aspekta ostvarenja individualnih ljudskih prava i sloboda – već i s aspekta pravne sigurnosti i predvidljivosti u poslovnim i finansijskim odnosima i, kao takvo, ovo pitanje je od presudnog značaja za sveukupni prosperitet zemlje.
Dnevni avaz/Informer.ba
