Suđenje Zijadu Turkoviću i ostalim jučer je u Sudu BiH nastavljeno ulaganjem materijalnih dokaza koji se tiču tačke optužnice koja zločinačku organizaciju tereti za svirepo ubistvo Midhata Mekića i njegove nevjenčane supruge Marije Salas Cortez iz Bolivije. Pored tih ubistava, istoj grupi se, podsjetimo, sudi zbog za još tri ubistva, pljačku Cargo centra Aerodroma Sarajevo, trgovinu drogom te druga teška krivična djela.
Jedan od dokaza koji je jučer uložen u sudski spis bila je i užasavajuća fotodokumentacija obdukcije pronađenih i ekshumiranih tijela Mekića i Bolivijke. Naime, na fotografijama, prezentiranim putem grafoskopa, jasno su se vidjeli načini njihove likvidacije, ali i posteljica te fetus dječaka koji je, što se ispostavilo DNA analizom, nerođeni sin Midhata Mekića.
CD-ovi za odbranu
Na fotografijama su se jasno vidjeli lobanja Mekića i dvije rupe nastale od dva ispaljena hica u glavu, ali i još šest koji su ispaljeni u grudni koš. Kada je u pitanju Salas Cortes, ona je pogođena sa pet hitaca, jednim u glavu, te četiri u grudni koš.
Prema optužnici, za likvidaciju Mekića i Salas Cortez, Turković se dogovorio sa Seadom Dumanjićem (osuđen po nagodbi, op.a), optuženim Milenkom Lakićem, svjedokom/pokajnikom Isljamom Kalenderom i Rajkom Milovanovićem (ubijenim članom zločinačke organizacije), a ona je izvršena u noći sa 1. na 2. mart 2010. godine.
Tu noć je Memović sa svojom djevojkom otišao u kafić Tekila u Hadžićima, gdje se našao s Dumanjićem i dao mu ključeve kuće koje je on, kako stoji u optužnici, predao Turkoviću. Za to vrijeme optuženi Fadil Aljević je u Sarajevu čekao da Turković, Lakić i Milovanović ubiju Mekića i Salas Cortez.
Milovanović je ostao u autu, a Lakić i Turković su otključali vrata, ušli u kuću i Mekića i Mariju izrešetali heklerom. Potom su, kako je navedeno u optužnici, obavijestili su Dumanjića i Kalendera o ubistvu, nakon čega njih dvojica dolaze na mjesto događaja, iznose tijela, stavljaju ih u automobil i voze u pravcu Šavnika, gdje ih sakrivaju u blizini Dumanjićeve vikendice. Sutradan su Dumanjić, Kalender i Milovanović tijela ukopali u neposrednoj blizini Dumanjićeve vikendice, prethodno ih posuvši živim krečom. Potom su pozvali Aljevića i Memovića, koji odlaze do kuće ubistva, zaključavaju je i napuštaju BiH, a dan kasnije lokaciju provjerava Turković koji zaključuje da su tijela plitko zakopana i naređuje Dumanjiću, Kalenderu i Milovanoviću da ih premjeste i dublje zakopaju, što su oni, prema optužnici, i uradili.
Tužilaštvo je na jučerašnjem ročištu uložilo i zapisnike sa uviđaja sa mjesta ubistva Mekića i Salas Cortez, odnosno u kući na dionici puta M-17, tačnije u Ulici Binježevo na broju 2. Također je uložen izvještaj Centra za forenziku FUP-a iz kojega proizilaze načini i mjesta izuzimanja tragova, te naredba za ekshumaciju tijela ubijenih koju je 21. septembra 2010. naložio sudija za prethodni postupak Kantonalnog suda u Sarajevu Vladimir Špoljarić. Pored izvještaja o kriminalističkim pretragama na mjestu pronađenih tijela, predana i fotodokumentacija ekshumacije tijela Mekića i Salas Cortez.
Također, među materijalnim dokazima jučer su prezentirani i zapisnici o eksuhmaciji tijela koje je sačinila Federalna uprave policije kao i obdukcioni nalazi i fotografije popraćene CD-om sa fotografijama, ali i videozapisom cijelog toka obdukcije.
Međutim, nakon prigovora Rusmira Karkina, branioca Turkovića, da nije dobio navedene CD-ove, oni su povučeni iz sudskog spisa do momenta dok ne budu dostavljeni i odbrani. Snimci, koji su prezentirani, prikazali su fetus dječaka izvađenog iz utrobe ubijene Bolivijke, koji je, prema nalazu sudskog vještaka Nermina Sarajlića, bio star tri do četiri mjeseca.
Nakon pronalaska leševa ovoga para, njihov identitet nije bio sa sigurnošću poznat pa su izvršene analize, odnosno poređenja njihovih DNA sa DNA bliskih srodnika Mekića i to njegove majka Ramiza te braće Hame i Muharema. Dokumentacija o dobrovoljnom davanju ovih uzoraka također je uložena u sudski spis kao i dokumentacija o rezultatima analize kojom je potvrđeno da je u pitanju upravo Mithatu Mekiću.
Biološki tragovi
U sudski spis uložena je i dokumentacija koja dokazuje da je Marija Salas Crotez bila u drugom stanju, a koja se sastoji od nalaza koje je vadila u poliklinici Sarus, kao i dokumentacija kojom je dokazan njen identitet i to pomoću bioloških tragova njene majke Ane Tereze Salas Sonse.
Među mnogobrojnim dokumentima prezentirana je i u sudski spis uložena i fotodokumentacija kuće u kojoj je par ubijen, ali i lokacije na kojima su spaljivane stvari na kojima su bili tragovi zločina. Naime, nakon ubistva Mekića i Salas Cortes, Memović i Aljović su se, prema optužnici, vratili na mjesto zločina i počistili sve tragove, kuću su u potpunosti okrečili, a namještaj, deke i sve što je moglo sadržavati tragove, spalili.
Spaljeno je i zadnje sjedište iz pasat u kojemu su leševi voženi nakon ubistva. Naime, pošto je na sjedištu bilo tragova zločina, izvađeno je iz auta i spaljeno, a žljezna konstrukcija je bačena u obližnju rijeku Zujevinu. Tu konstrukciju su pronašli ronioci, tokom uviđaja.
Zdravstveni problemi
Jučerašnji glavni pretres znatno je skraćen jer je Dejan Bogdanović, branilac Milenka Lakića, imao zdravstvenih problema.
Inače, i sam Lakić je od predsjedavajućeg Vijeća Ize Tankića, tražio skraćenje ročišta jer je njegovo dijete na operaciji, te zbog toga, kako je kazao, nije psihički sposoban pratiti suđenje. On se ponovno žalio na hranu. Naime, nakon što je na prošlom ročištu kazao kako mu ne daju da jede kada iz KPZ-a Orašje krene na suđenje u Sarajevo. Na to mu je sudija kazao kako je provjerio te navode, te da oni nisu tačni.
– Dali su mi sendvič da jedem, a nemam zuba. To je isto kao da poredite kako jedu roda i lisica, kazao je Lakić na što je Tankić upitao:
“A ti bi nešto na kašiku.”
Oslobođenje/Informer.ba
