Milorad Dodik: Ako BiH neće Hrvati i Srbi, Bošnjaci su mali da bi nametnuli tu volju za ova dva naroda

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je intervjuu Srni da je najveći izazov svih ovih godina bio očuvati Republiku Srpsku, ali da je i veći izazov možda ponovo se za nju boriti.

“Obaveza čuvanja Republike Srpske nije ništa manja od one iz perioda rata. Mnogi naivno misle da je ta priča završena. Naravno da nije. Mogu da svjedočim svaki dan da to nije tako. Čeka se naša neopreznost, naše uljuljkavanje, naše samozadovoljstvo učinjenim, i da ponovo počne najezda na naša prava, na našu autonomiju”, poručio je predsjednik Dodik u intervjuu Srni povodom 20 godina postojanja Republike Srpske.

Dodik je kazao da će Srpska nastaviti da jača svoje institucionalne kapacitete, poziciju na regionalnom i međunarodnom planu, i da će biti nesumnjiv faktor i subjekt u odlučivanju. On je naglasio da je Republika Srpska trajna i neprikosnovena zajednica, i da ne može biti dovedena u pitanje voljom drugih.

Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Dodik je naglasio da je on uspostavio novi politički sistem, što je bio osnov za uspostavljanje mira u BiH, ali i definitivno potvrdio i ono što je bilo svima jasno: da BiH nije postojala svih tih godina, i da je njeno priznanje bilo preuranjeno.

Predsjednik kaže da BiH ne postoji, ako ne postoji Dejtonski sporazum, jer je tim sporazumom i sastavljena od Republike Srpske i FBiH.

“Svi oni koji insistiraju da se Sporazum mijenja silom, ili da se u potpunosti ukine, moraju znati da rade na ukidanju BiH, jer Republika Srpska je u Dejton 1995. došla sa suverenitetom, i na sve anekse sporazuma potpisala se kao strana, i ona će postojati sa Dejtonom ili bez njega”, istakao je predsjednik Republike Srpske.

On je podsjetio da je nakon Dejtona Republika Srpska imala sasvim novi, nimalo lak put – morala je da pokaže da može da funkcioniše, iako je protiv sebe imala značajan broj ljudi iz tog vremena, koji su “bili unutra i nisu shvatali istorijska kretanja”.

“Ni mi sami se nismo snalazili u svemu tome, i negdje nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, tadašnja vlast nije dovoljno razumjela njegove mogućnosti. To nerazumijevanje nas je koštalo i uvođenja bonskih ovlašćenja, dalo razlog međunarodnoj zajednici da ovdje, primjenom tih ovlašćenja, devastira nadležnosti Republike Srpske, kroz modifikaciju Dejtonskog sporazuma”, ocijenio je predsjednik Dodik.

Dodik je istakao da su Srbi, kao nijedan narod na prostoru bivše Jugoslavije, pokazali zavidan stepen odgovornosti i poštenja kada su u pitanju ratni zločini koje su počinili pripadnici srpskog naroda.

“Mi još čekamo, nadamo se, i vjerujemo da će i ostali narodi smoći snage da se suoče sa istinom, pokažu odgovornost za zločine počinjene u njihovo ime i zatražiti procesuiranje odgovornih“, istakao je predsjednik Dodik.

On je naglasio da je jedan od nacionalnih prioriteta zaustavljanje pokušaja, što iz same BiH, što spolja, da se rat u BiH i Republika Srpska “srebrenizuju“.

“Niko normalan ne može reći da tamo nije bilo strašnih zločina. Ali, šta je sa našim žrtvama koje isto tako traže poštovanje? I naše žrtve su bile nevine. Njihove porodice nikada nisu dočekale da se procesuiraju oni koji su ih zavili u crno. Pogledajte šta se desi u svijetu kada jedna skandinavska televizija objektivno prikaže događaje u i oko Srebrenice? Film koji je prikazan je najbolji dokaz da se istina može sakriti na neko vrijeme, ali da će kad tad isplivati na površinu, i mi moramo učiniti sve da ta istina što prije dođe do svih svjetskih centara“, naglasio je predsjednik Dodik.

Govoreći o najvećim izazovima u dvadesetogodišnjem postojanju, Dodik je kazao da je Srpska najugroženija bila u samom periodu rata, ali i za vrijeme bivšeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna i njegovog ataka na Dejtonski mirovni sporazum.

“Veliki izazovi su bili i na međunarodnoj sceni kroz činjenicu da je tada neku neartikulisanu BiH svijet priznao, čak je postala članica UN, ne uvažavajuži zahtjeve koji su se manifestovali kroz ono što je Srpska bila. Sve te godina rata bile su najveći mogući izazov u pogledu, ne samo kasnije međunarodne verifikacije, nego i samog održavanja ideje da je Republika, kao organizacioni i teritorialni okvir, moguća“, naveo je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske je ocijenio da je Sarajevo ohrabreno ranijim periodom kada su na štetu Srpske djelovali razni visoki predstavnici, osim Karla Bilta koji se, kako je rekao, ponašao u skladu sa mandatom, i nije imao na raspolaganju takozvana bonska ovlašćenja.

Predsjednik Dodik je kazao da su predstavnici međunarodne zajednice zanemarili princip da nema uspjeha bez prihvatanja stava naroda i jedne nove realnosti, i da sve što je nametnuto, vremenom mora da bude osporeno.

“Vidimo mnoge neuspjehe nametnutih rješenja visokih predstavnika. Na toj euforiji nastali su stavovi da je došao trenutak da se dokrajči Srpska, ovlada njenim nadležnostima, resursima i da se prenesu funkcije na nivo BiH. Oni ni danas ne miruju i jasno se mogu locirati u bošnjačkoj političkoj eliti“, rekao je Dodik.

On im je poručio da se vrate slovu Dejtona i napuste intervencionizam međunarodne zajednice, ako hoće da BiH opstane u bilo kom smislu, pa i teritorijalnom.

Dodik je rekao da se sve češće mogu čuti stavovi evropskih zvaničnika da problemi u BiH treba da se rješavaju unutar zemlje, izrazivši zadovoljstvo što Evropska unija preuzima korespondenciju sa BiH, i to ne na bazi priče da je Dejton završen.

“Sada vidimo da Evropa podržava Dejtonski sporazum i kaže da je on u redu. Nismo protiv toga da BiH bude decentralizovana zemlja, a o nivou te decentralizacije treba da se dogovorimo unutar zemlje. Ali, ono što želimo da vidimo jeste koordinacija“, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da je isključivo zainteresovan za Republiku Srpsku, a da je zainteresovanost za BiH samo u pogledu nekoliko bazičnih principa, koji su vezani za to da se poštuje izvorni dejtonski okvir, a to su teritorijalni integritet i međunarodni kapacitet.

“BiH, dakle, nema nikave unutrašnje, već samo međunarodne nadležnosti. Od stepena rješavanja tog odnosa zavisiće koliko će BiH moći da opstane. U svakoj varijanti, ovdje treba sačuvati mir. Treba razmišljati o mogućnostima da BiH opstane u ovom teritorijalnom smislu, i da bude neka labava konfederalna ili federalna zemlja, ili da se na miran način raziđemo. To rade pametni ljudi“, stav je predsjednika Dodika.

“Ako idete u miran razlaz, onda morate ljude anketirati kroz referendum, konstitutivne narode, odnosno entitete. To je nešto što nije nepoznato u svijetu. Mislim da bi to bilo korisnije i bolje, da se ne mrcvarimo na ovaj način, i da naprosto snažno zgrabimo neke buduće mogućnosti, i da se zajedno nađemo u Evropskoj uniji. Ovakvo stalno nastojanje da BiH pod moranjem funkcioniše, to vam je kao i brak koji mora, a ne može“, kazao je Dodik.

Dodik je dodao da Srpska doživljava BiH kao servis koji treba da bude pogonsko gorivo za afirmaciju Republike Srpske, a ne mjesto sa kojeg se urušava Republika Srpska.

“Ako BiH neće Hrvati i Srbi, Bošnjaci su mali da bi nametnuli tu volju za ova dva naroda“, napomenuo je Dodik.

On je rekao da razumije ljubav Bošnjaka prema BiH, dodavši da je on tu ljubav imao prema Jugoslaviji, a danas ima prema Srpskoj i Srbiji. Razumio je dobro, kaže, i poruke koje su se znale čuti iz samog vrha Islamske zajednice, a nedavno i iz SDA, da svima kojima se ovde ne sviđa, mogu da odu ali da ništa ne mogu da ponesu.

“Svi koji misle da ćemo ikada otići odavde, u velikoj su zabludi. Ovo je naša kuća. Ovo je naša zemlja. Ako nam neko bude nekada i insistirao da odemo sa ovog područja, poručujem im da Srbi neće biti putnici bez prtljaga”, naglasio je Dodik.

Srna/Informer.ba