Hapšenje Ratka Mladića podijelilo je javnost u BiH, pa su neki vijest dočekali sa slavljem, dok drugi optužuju Srbiju jer “trguje Mladićem u zamjenu za članstvo u Europsku uniju (EU)”.
Dok su političari iz Federacije pozdravili Mladićevo hapšenje u četvrtak, kao „korak ka postizanju pravde“, reakcije iz Republike Srpske su uglavnom prigušene s tim da ima i nekoliko onih koji to osuđuju.
Haris Silajdžić, ratni član Predsjedništva BiH rekao je da je hapšenje ratnog vojnog komandanta bosanskih Srba dobra vijest za porodice žrtava genocida, etničkog čišćenja i drugih zločina.
Loša vijest, kako je izjavio Silajdžić za javni emiter BHT, jest što se „Mladićev projekat još uvijek provodi u BiH, kroz tolerisanje i negiranje genocida, kroz djelovanje protiv vladinih institucija i Deytonskog mirovnog sporazuma i zbog toga što se izbjeglice još uvijek nisu vratili u svoje domove na području Republike Srpske.
Međutim, Silajdžić zaključuje: “Hapšenje Ratka Mladića je dobra vijest za one koji žele dobro da žive, jer to je nemoguće bez otkrivanja istine.”
Mladić je uhapšen u četvrtak 26. maja na sjeveru Srbije. Vjerovatno će biti prebačen u Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u narednoj sedmici, kako bi se suočio sa optužbama za genocid, uključujući i masakr u Srebrenici, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata u BiH.
Zlatko Lagumdžija, predsjednik Soclijal-demokratske partije (SDP) također je pozdravio hapšenje Ratka Mladića kao glavni korak ka pravdi za sve žrtve zločina počinjenih od 1992. do 1995. godine.
“Mladićevo hapšenje će otrijezniti političke snage u BiH koje negiraju genocid u Srebrenici,” kazao je Lagumdžija.
Sa druge strane, porodice žrtava zločina za koje je Mladić optužen kažu da su jako sretni.
Hariz Halilović, bosanski iseljenik iz Srebrenice, koji je izgubio mnogo članova porodice u genocidu počinjenom u tom gradu, a koji danas živi u Melburnu (Australija), gdje radi kao naučni istraživač na univerzitetu, kazao je za Balkan Insight da nije poskočio od sreće kad je napokon čuo vijest na koju je čekao 16 godina.
“Nisam skakao od sreće, nije bilo razloga za slavlje, niti je ta ljuštura koja je ostala od nekadašnjeg arogantnog i agresivnog sprskog generala crvenog lica mogla u meni izazvati želju za osvetom,” rekao je Halilović za Balkan Insight, tvrdeći da Ratko Mladić nije vodio svoj privatni rat.
Halilović je pojasnio da je Mladić bio zvanični komandant Vojske Republike Srpske (VRS), kojeg je plaćala srbijanska vlada, a rukovodio je stvaranjem „Lebensrauma“(njemačka riječ za životni prostor, korištena u nacističkoj Njemačkoj pri osvajanju ovih teritorija) za Republiku Srpsku.
” I uradio je dobar posao u tom smislu. Stoga, dok god se ponovo ne otvori pitanje ligitimnosti RS-a, neće biti istinske pravde u BiH,” kaže Halilović.
Aleksandar Džombić, premijer RS-a rekao je da je mišljenje Vlade RS-a da svi osumnjičeni za ratne zločine trebaju biti izvedeni pred lice pravde, gdje će njihova krivica biti dokazana ili negirana.
“U tom smislu, vjerujem da će bivši komandant Vojske RS-a Ratko Mladić imati priliku da iznese argumente u svoju odbranu. Srbija, srpski narod i RS ne bi trebali biti taoci ničijih zločina,” rekao je Džombić.
On dalje navodi da, ako se dokažu zločini, krivica nikada ne može biti kolektivna, nego samo pojedinačna.
“Niko ne treba da likuje povodom ovog hapšenja; naprotiv, svi treba da ispune preuzete međunarodne obaveze u pogledu hapšenja ratnih zločinaca, kako bi svi optuženi bili uhapšeni i procesuirani, uključujući i osobe odgovorne za zločine nad srpskim narodom. Samo na taj način možemo doći do istinskog pomirenja i mogućnosti da gradimo zajedničku budućnost“, dodao je Džombić.
U Banja Luci nije bilo protestnih okupljanja nakon Mladićevog hapšenja, ali su osobe, koje su anketirane na gradskim ulicama, izrazile nezadovoljstvo hapšenjem vojnog lidera bosanskih Srba.
Ognjen Stanković, 21-godišnji student ekonomije iz Banja Luke, rekao je za Balkan Insight da je nezadovoljan Mladićevim hapšenjem, te dodao da je ono pokazalo kako je Mladićev slučaj postao duboko političko pitanje.
“Tadić je prodao jednog od najvećih srpskih generala za Evropsku uniju. Istorija mu sigurno to neće oprostiti. Tadić će biti upamćen kao izdajnik srpskog naroda, a ne po činjenici da je odveo Srbiju u EU,” zaključuje Stanković.
Janko Velimirović, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina u Republici Srpskoj, vjeruje da Republika Srpska mora pružiti svu neophodnu pomoć odbrani Ratka Mladića pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ-om).
“Očekujemo da će u toku sudskog postupka biti prilike da se iznesu sva argumentacija i činjenice u korist istine – kao i na suđenju Radovanu Karadžiću – kako bi se negirale sve zlonamjerne i iskrivljene predstave o političkom i vojnom vodstvu RS-a,” rekao je Velimirović.
Mladen Bosić, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), kaže da nije bio iznenađen viješću da je Vlada Srbije uhapsila Ratka Mladića.
“Cilj takve politike je pokazati spremnost da se ispune svi zahtjevi sa Zapada, ali srbijanska Vlada ne dobija ništa zauzvrat. Srbijanske vlasti su dokazale svoju spremnost da urade sve što od njih traži Tribunal u Haagu još dosta davno, kada su isporučile kompletno političko i vojno rukovodstvo Srba, počevši od Slobodana Miloševića, Vojislava Šešelja, Radovana Karadžića i drugih,” kaže Bosić.
Milošević, Šešelj i Karadžić su optuženi pred Haškim tribunalom zbog zločina počinjenih u regiji. Milošević je preminuo prije okončanja suđenja, u martu 2006. godine, dok su suđenja u toku za Šešelja i Karadžića.
Bosić je rekao da je zabrinut zbog euforije u Sarajevu, koja se, kako kaže, primijeti među običnim građanima. “Ovo treba da pokaže njihovo uopšteno mišljenje o Srbima, a ne o Mladiću, a utisak koji se dobija iz ove situacije govori da oni sve Srbe smatraju istim,” kaže Bosić.
BIRN/Informer.ba
