Šest mjeseci od početka ruske invazije na Ukrajinu, postoji povećana zabrinutost unutar zemalja NATO-a i Evropske unije da bi se Bosna i Hercegovina mogla naći na meti ruskih cyber i drugih napada, kazali su sagovornici tokom razgovora za novu emisiju TV Justice, koja analizira načine i stvarne mogućnosti ruskog uticaja tokom osjetljivog izbornog perioda.
Govoreći za TV Justice, Sarts je rekao da se Rusija i ranije miješala u demokratske izbore, navodeći primjer u SAD-u 2016. godine i francuske predsjednički izbore 2017., ali i niz drugih.
“Tipično je da to rade na prilično sličan način. Oni pokušavaju iskoristiti postojeće slabosti kako bi stvorili nestabilnost u zemlji i u osnovi doveli u pitanje legitimnost i ishod izbora”, kazao je Sarts.
Zbog takvih ranijih iskustava u zemljama Evrope, i u drugim međunarodnim savezima postoji povećana zabrinutost od ruskog uticaja u Bosni i Hercegovini dok zemlja ulazi u izborni period.
Šef Delegacije i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Johann Sattler kaže da prethodna evropska iskustva miješanja u izbore i dezinformacije povezane s Kremljem pozivaju na oprez.
“U zemljama regiona su zabilježeni veliki cyber napadi i zato moramo biti oprezni, a ponajviše moramo biti spremni”, kaže on i dodaje kako ruski fokus na BiH neće prestati nakon izbora.
“Ali vas uvjeravam da ćemo tokom ovih izbora najvjerovatnije vidjeti pokušaje u tvoj sferi”, kaže Sattler.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva ranije je tokom ljeta najavila slanje dvojice stručnjaka za cyber napade, ali i ulaganje dodatnih resursa da pomogne BiH u suprotstavljanju ruskom štetnom uticaju. Sjedinjene Američke Države (SAD) su početkom septembra također najavile novčanu pomoć za nekoliko zemalja, među njima i BiH, koje se nalaze u riziku od moguće buduće ruske agresije.
Ruski alati za uticaj na izbore
Sagovornici BIRN-a BiH u mjesečnoj emisiji TV Justice rekli su kako, osim političkog načina uticaja, Rusija u drugim zemljama već godinama koristi i širenje dezinformacija te cyber odnosno kompjuterske internet napade za uticaj na demokratske procese.
BiH se čini posebno ranjivom na cyber napade. Stručnjak za cyber sigurnost Predrag Puharić kaže da država kasni u pripremi odbrane od mogućih napada.
BiH po svim indeksima za cyber sigurnost stoji jako loše, kaže on.
“Evo samo jedan primjer – BiH, osim OSCE-ovih smjernica za strateški okvir cyber sigurnosti, nema nacionalnu strategiju cyber sigurnosti”, objašnjava Puharić i dodaje kako na državnom nivou i u Federaciji nedostaju i zakoni o cyber sigurnosti i onaj o zaštiti kritične infrastrukture.
“Nemamo uopšte definisanu kritičnu infrastrukturu, dakle šta je to šta bismo uopšte trebali štititi”, kaže on.
Osim kompromitovanja digitalnog okruženja, BiH nema dovoljno razvijene zvanične sisteme suprotstavljanja dezinformacijama. U vrijeme izbora to je posebno važno.
BIRN BIH/Informer.ba
