Antifašistička akcija BiH pokrenula je kampanju “Zašto sam antifašista”, u kojoj učestvuju neki od najutjecajnijih muzičara sa prostora bivše Jugoslavije. Cilj je približiti “zabranjenu” ideju antifašizma mladim ljudima u regionu, koji su najpodložniji utjecajima i propagandi ekstremne desnice. Da su generacije mladih sa ovih prostora zatrovane mržnjom prema drugom i drugačijem najslikovitije pokazuju demonstracije netrpeljivosti na sportskim terenima, školama, ulici.
Na desetine je srušenih i oskrnavljenih antifašističkih spomenika širom cijele Bosne i Hercegovine, ali i regiona. Najčešće, počinitelji su mladi ljudi, koji ne pamte vremena kada se zdušno borilo protiv svakog oblika fašizma.
Rat je učinio svoje, pa osim što ne znaju ni osnove antifašizma, mladi su sve bliži stranama koje njeguju određene fašističke ideje. Potvrđuje to i publicist Emir Imamović, a kao ilustraciju navodi nedavno sprovedeno anketiranje među mladima u Hrvatskoj o tome šta znaju o Josipu Brozu Titu:
„Neka djevojka je rekla da je on zločinac jer je imao logore. Kad su je pitali na koje logore misli, ona je rekla Aušvic. Mladi, čini mi se, blagoga pojma nemaju o tekovinama NOB-a i antifašizma. Oni koji ne znaju razliku između Josipa Broza i Aušvica, vrlo lako mogu postati čuvari u Aušvicu.“
Obrazovni sistem, također, sasvim malo se dotiče promicanja vrijednosti antifašizma smatra Imamović, što će imati pogubne posljedice:
„Većina mladih birača, neko ko ima 19 ili 20 godina, po prirodi stvari trebao bi biti liberalan, težiti univerzalnim vrijednostima, međutim, nakon drila u obrazovnom sistemu, ti mladi su bliži desnim opcijama.“
Kako bi doprijeli do mladih, Antifašistička akcija BiH pokrenula je kampanju “Zašto sam antifašista”, u kojoj učestvuju neki od najutjecajnijih muzičara sa prostora bivše Jugoslavije. Na pitanje zašto je antifašista, odgovara Edo Maajka:
„Antifašizam je pitanje, to je ona bit čovjeka – ne želiš čovjeku koji je drukčiji od tebe smrt. To ako nemaš u sebi, na jako si niskom razvojnom nivou.“
Evo zašto je antifašista Rambo Amadeus:
„Pa zato što uvijek sebe zamišljam kako me provlače kroz dimnjake. Nikad ne zamišljam sebe kako puštam gas.“„
“To je normalno, prirodno stanje ljudskog uma. Taksama i porezima mi plaćamo policiju da brani bogate ljude od nas – totalni paradoks! A to je nekako svima normalno. E, sada, to meni nije normalno. Najnormalnije mi je da budem antifašista“, kaže Srđan Jevđević poznatiji kao Đino Banana, frontmen grupe Kultur Shock:
Antifašista je i Darko Rundek:
„Ja mislim da je svaki normalan čovjek po definiciji antifašista. Tako sam valjda i ja pomalo normalan. Pokušavam ga nositi i ohrabriti koliko ja to znam i mogu“, navodi Rundek.
VIDEO: Darko Rundek: Zašto sam antifašista
Zaboravljene lekcije
Među muzičarima, svoje mjesto u kampanji antifašista našao je i bh. književnik Mišo Marić:
„Zbog toga što ne vidim drugu opciju. Antifašista sam zbog onih na Sutjesci, onih na Neretvi. To drugo je protiv moje pameti, protiv moga srca. Ovaj narod je zaboravio koliko smo mi platili od fašizma. Svaki put. I još plaćamo“, kaže Marić.
Predstavnik Antifašističke akcije BiH Robert Jandrić navodi razloge pokretanja kampanje:
„Kako fašizam dominira javnim prostorom danas u nekim oblicima, a antifašizam jednostavno ne nalazi svoje mjesto niti u obrazovnom planu i programu, niti je adekvatno zastupljen u medijima, mi smo pokušali da kontaktiramo neke poznate osobe koje su mladim ljudima bliske, u kojima mladi ljudi vide neke uzore, a također ljude koji se nikad nisu kompromitovali nacionalizmom – da oni vrlo kratko objasne mladima zašto su antifašisti, jer mi zaista smatramo da je antifašizam jedna velika vrijednost, a u našem društvu zapostavljena i smatramo da mu itekako ima mjesta u današnjoj Bosni i Hercegovini.“
Kampanja je oslonjena uglavnom na internet društvene mreže i stranice. Novinarka Rubina Čengić smatra kako je to pun pogodak, jer većina mladih najviše se i koristi upravo internetom. Međutim, istovremeno se pribojava reakcija:
„Na brojnim forumima su užasni komentari, za pojedine aktere kampanje ‘šta on ima da govori’, ‘ko je on, šta će on’. Čini mi se da su nas ove poratne godine tako nekako ljudski smanjile da više uopšte nismo u stanju da se borimo protiv ovakvih pojava“, kaže Čengić.
Pored kampanje, organizovane grupe antifašista sa područja bivše Jugoslavije realizovale su zajednički projekat, pod nazivom “Zajednička borba”. Riječ je o kompilaciji koja u formi CD-a sadrži 23 muzičke numere bendova i izvođača sa prostora nekadašnje Jugoslavije, koji se ističu svojim antifašističkim stavom.
Na naslovnici se nalazi fotografija Mate Parlova, najvećeg jugoslovenskog boksera, evropskog, svjetskog i olimpijskog prvaka u poluteškoj kategoriji, te njegove riječi:
“Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? Mnogi to ne razumiju. Nisu bili ni prvaci države, a često niti sami sebe nisu uspjeli pobijediti. Upoznao sam svijet, i ne mogu biti ništa doli kosmopolit.“
Selma Boračić/RSE/Informer.ba
NAŠE UDRUŽENJE 317 SBBR GORNJI VAKUF – USKOPLJE BAŠTINI SVE POZITIVNO OD HISTORIJE A POSEBNO ANTI FAŽIZAM .