Na sahat-kuli u povijesnoj jezgri Počitelja izvješena je zastava Republike Turske. Mnogi turisti i prolaznici magistralnom cestom M-17 ostaju, kako su nam rekli, potpuno zbunjeni kada vide da je na počiteljskoj kuli, uz zastavu BiH, izvješena zastava Turske.
Za razliku od zbunjenih turista, ovaj postupak je dosta uznemirio ovdašnje Hrvate, a osobito branitelje i obitelji poginulih branitelja iz akcije ‘Lipanjske zore’ koja se upravo ovih dana i obilježava u Počitelju i drugim dijelovima čapljinske općine. Stoga se ovo doživljava kao provokacija jer su obitelji poginulih branitelja uvjerene da je turska zastava postavljena baš u vrijeme obilježavanja 19. obljetnice oslobodilačke akcije u kojoj su združene hrvatske snage od JNA oslobodile ne samo Počitelj, već i ogroman prostor na lijevoj obali Neretve, od Mostara preko Čapljine do Stoca.
U srednjem vijeku Počitelj je bio administrativno-upravni centar župe Dubrava. Kao najzapadnija točka župe, imao je važan strateški značaj. Pretpostavlja se da je graditelj utvrđenoga grada i osnivač prigradskog naselja bio bosanski kralj Stjepan Tvrtko I, 1383. godine. Kompleks utvrđenoga grada – Počitelj, nastajao je sukcesivno od XVI do XVIII stoljeća.
Očuvani kameni ostaci grada predstavljaju arhitektonsku fortifikacijsku cjelinu u čijem se razvoju mogu izdvojiti dvije etape: srednjovjekovna gradnja i gradnja u doba Otomanske imperije. U pisanim dokumentima grad se prvi put spominje 1444. godine, u poveljama kralja Alfonsa V i Fridriha III. U periodu od 1463. do 1471. godine u Počitelju je smještena ugarska postava. 1471. godine, nakon kraće opsade, grad postaje dio Otomanske imperije, u čijem će sastavu ostati sve do 1878. godine. U periodu 1782. – 1879. godine bio je sjedište kadiluka, a u periodu 1713.-1835. godine sjedište Počiteljske kapetanije.
Značaj i izgled grada se mijenjao kroz historiju. Za izgradnju Počitelja značajna su tri perioda: 1. period ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina kada grad ima važan strateški značaj (1463. – 1471. godine), 2. period formiranja naselja u doba Otomanske imperije sa izgradnjom značajnijih javnih objekata: džamije, mekteba, imareta, medrese, banje, hana i sahat-kule (1471.- 1698. godine).
U ovom periodu vojni sukobi su bili preneseni na udaljenija područja. 3. doba ponovnog zadobijanja strateškog značaja nakon što su Mlečani zauzeli i razorili Gabelu (1698. – 1878. godine). Nakon uspostavljanja vlasti Austro-Ugarske u BiH 1878. godine, Počitelj gubi svoj strateški značaj i naglo propada.
U tom periodu porušen je dio bedema kod Donje kapije i otvoren put u u Donje polje, a kasnije porušen i drugi dio bedema, skupa sa malim vratima iza hamama, i proširen put u Gornje polje, čime je uništen kontinuitet gradskih zidina Počitelja. Gubljenje strateške uloge grada pogoduje očuvanju autentične urbanističko-arhitektonske aglomeracije tako da se forma grada sačuvala do današnjih dana.
Dnevnik/Informer.ba
