Sjevernoatlantski savez (NATO) nikada neće napasti Rusiju, izjavio je u utorak generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen, izražavajući želju da 21. za razliku od 20. stoljeća bude stoljeće saradnje Rusije i Alijanse.
“Mogu vam pružiti uvjeravanje – i ja sam javno o tome više puta govorio – NATO nikada neće napasti Rusiju i uvjereni smo da Rusija posmatra Alijansu u istom svjetlu, rekao je Rasmussen u intervjuu ruskoj agenciji Interfax, pred susret Vijeća Rusija-NATO na nivou ministara odbrane u Bruxellesu, prenosi Tanjug.
Ističući da je potrebno „još više uzajamnog povjerenja“, kao i da je nasljeđe „hladnog rata“ još „ostao u pameti nekih ljudi“, generalni tajnik NATO-a je rekao da je potrebno više političkih diskusija i razmjene mišljenja .
– Kad je riječ o vojnim doktrinama, naravno da bih više volio da u njima nema odredbi koje opisuju partnere kao prijetnju, makar i potencijalnu, rekao je Rasmussen.
Govoreći o oštrom protivljenju Rusije širenju NATO-a na istok, generalni tajnik Alijanse je rekao da „stupanje novih članica u Alijansu ne samo što širi i jača NATO, već blagotvorno djeluje i na evroatlantsku sigurnost, uključujući sigurnost Ruske Federacije“.
Po njegovim riječima, učlanjenje novih zemalja povećava zonu stabilnosti i predvidivosti, svaki potencijalni član mora prvo da osigura potreban nivo političkih standarda, od kojih je jedan dobri odnosi sa susjedima, među kojima je „često i Rusija“.
“Sada postoji nekoliko evropskih zemalja, na primjer Crna Gora ili Gruzija, koje su zainteresovane za priključenje Alijansi. Svi kandidati treba da prođu istu proceduru pripreme, kako bi imale mogućnost da doprinesu međunarodnoj sigurnosti, rekao je Rasmussen, dodajući da članice NATO-a „nemaju namjeru, planove i razloge da instaliraju nuklearno oružje na teritoriji novih zemalja Saveza“.
Generalni tajnik NATO-a je, istovremeno, rekao da Alijansa ne podržava ideju o pravu Rusije na neke sfere uticaja, na primjer u Zajednici Nezavisnih Država i Srednjoj Aziji.
“Tu koncepciju treba ostaviti tamo gdje pripada – na smjetlištu historije. Mi živimo u uzajamno zavisnom, globalizovanom svijetu, gdje sve zemlje – velike, srednje i male, treba da imaju jednaka prava i suverenitet. A NATO ni u kom slučaju ne formira svoje „sfere uticaja“, rekao je Rasmussen, dodajući da je najbolji način da se zaštite interesi u regionu koji okružuje zemlju „saradnja i uzajamno uvažavanje sa susjedima“.
Govoreći o svojoj inicijativi da Rusija učestvuje u zajedničkom radu na stvaranju protivraketne odbrane u Evropi, generalni tajnik NATO-a je rekao da ne žali zbog nje i da se saradnja u toj oblasti nastavlja.
– Svi saveznici u NATO-u zainteresovani su za razvoj saradnje s Rusijom u oblasti protivraketne odbrane, rekao je Rasmussen, objašnjavajući da govori o „bliskoj saradnji između NATO-a i ruskih sistema“.
– Razlog za to je jednostavan – NATO ne može da predaje zemljama koje nisu članice obaveze u kolektivnoj odbrani koje povezuju članice. A teritorijalni sistem protivraketne odbrane NATO-a biće dio takvog mehanizma kolektivne odbrane. Takođe, polazimo od toga da ni Ruisja nije spremna da ustupa bilo kome sopstveni suverenitet, rekao je on.
Po riječima Rasmussena, najbolja varijanta je „zajednički pogled na prijetnje balističih raketa, razmatranje mogućnosti razmjene informacija, i na kraju, izrada mehanizama koji će povezati naše odvojene kapaciteta u toj oblasti“.
Generalni tajnik NATO-a je naveo da je prva zajednička procjena prijetnji za sigurnost u 21. stoljeću sačinjena u Lisabonu na sastanku Vijeća Rusija-NATO i da je „najvažnije ono čega u tom dokumentu nema“ – nema Rusije i NATO-a „jer je iz pregleda jasno da NATO ne prijeti Rusiji a Rusija ne prijeti NATO-u“.
Rasmussen je rekao da će ministri odbrane Rusije i NATO-a u srijedu na susretu u Bruxellesu prvi put procijeniti napredak koji je ostvaren u razgovorima o saradnji u oblasti protivraketne odbrane.
Fena/Informer.ba
