Na putu ka punopravnom članstvu u EU BiH mora ispuniti sve neophodne uslove i kriterijume koji podrazumijevaju stabilne institucije, vladavinu zakona, zaštitu prava manjina, kao i funkcionisanje tržišta rada i roba, rečeno je danas u Banjaluci na naučnom savjetovanju “EU – uslovi i uslovljavanja”.
Šef operacija Delegacije EU u BiH Johan Hese izjavio je da je evropski zakonodavni okvir predstavljen u 30 poglavlja koje sve članice EU moraju usvojiti.
“To su vrlo konkretni koraci koji se moraju preduzeti na putu ka punopravnom članstvu u EU. U BiH se prije svega mora provesti presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju `Sejdić i Finci protiv BiH`“, rekao je Hese.
Prema njegovim riječima, u BiH se zakonski mora riješiti raspodjela finansijske pomoći i provesti popis stanovništva kako bi se uspješno primjenio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić ocijenio je da se BiH nalazi na dobrom putu i da će se pokazati da je ujedinjena Evropa realnost, a ne utopija 21. vijeka.
“Treba raditi na ispunjavanju uslova neophodnih da BiH i zemlje zapadnog Balkana postanu punopravni članovi EU. Međitim, taj proces će za ovaj dio Evrope biti duži nego što se politički obećava“, rekao je Špirić.
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savić naglasila je da je uloga akademske zajednice u procesu evropskih integracija veoma značajna.
“BiH je na pragu podnošenja aplikacije za članstvo u EU. Postoje dva preduslova za tako nešto, a to je formiranje tijela za državnu pomoć i usvajanje zakona o državnoj pomoći, te provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju `Sejdić i Finci protiv BiH`“, rekla je Savićeva.
Ona je napomenula da BiH mora usvojiti i zakon o popisu stanovništva, jer postoje veliki problemi u vezi sa statističkim podacima.
Profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu Radovan Vukadinović istakao je da postoje tri apsketa EU – pravni, politički i ekonomski.
“Tu postoje razlike u prednostima i nedostacima koji nude ova tri aspekta. U pravnom smislu EU je pokazala da ono što je stvoreno na pravnom planu predstavlja civilizacijsku tekovinu tako da je normalno očekivati da zemlje zapadnog Balkana prihvate te tekovine“, pojasnio je Vukadinović.
Prema njegovim riječima, u ekonomskom smislu postoji očigledan disparitet u EU, dok u političkom smislu postoji najveća neizvjesnost, jer je EU nedograđena tvorevina.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak smatra da BiH treba imati poseban status kada je riječ o EU.
“EU je dobra ideja i dobro je da se unutar BiH izvrši institucionalno prilagođavanje. Međutim, uopšte nisam siguran da će BiH ući u EU”, rekao je Ćurak.
Naučnom savjetovanju prisustvovali su predstavnici akademske zajednice iz BiH i zemalja bivše Jugoslavije.
Savjetovanje je organizovao Nezavisni univerzitet Banjaluka, a pod genralnim pokroviteljstvom Savjeta ministara BiH.
Srna/Informer.ba
