Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govorio je u intervjuu za Bloomberg Adriju o privredi, rastućoj inflaciji kao i aktivnostima njegove Vlade. Premijer Novalić istakao je da je puno toga urađeno na jačanju održivosti i efikasnosti naših javnih preduzeća.
*Šta je Vlada FBiH do sada uradila kako bi rasteretila privredu i poboljšala poslovni ambijent?
-Kada sam postao premijer 2015. godine, bilo je jasno da istinska socio-ekonomska reforma u društvu treba da stoji na četiri stuba. Prvi je bio izmjena radno-pravnog zakonodavstva kako bi povećali fleksibilnost tržišta rada, uveli red u kolektivno pregovaranje i sačuvali Federaciju BiH od novih tužbi koje su u tom trenutku nanijele štetu veću od milijardu maraka.
Drugi se odnosio na zaštitu ugroženih kategorija i izmjenu socijalnih zakona, prije svega onog koji se odnose na penzije kako bi sistem postao pravedniji, transparentniji i održiviji. Treći stub je bio posvećen finansijskim zakonima koji su imali za cilj da povećaju likvidnost privrede i uvedu red kada su u pitanju plaćanja.
U mom prvom mandatu, mi smo kroz usvajanje Zakona o radu, Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakona o finansijskom poslovanju, te mnoge druge, završili tri stuba pomenuti reforme. Nažalost, kada je u pitanju posljednji stub i rasterećenje privrede, razočaran sam što fiskalni zakoni do danas nisu usvojeni u Parlamentu Federacije BiH čime bi ova reforma bila potpuna.
Međutim, ovo nas i dalje nije spriječilo da usvojimo neke druge zakone koji su važni za poslovanje i koje stvaraju više prilika u privatnom sektoru. Primjera radi, usvojili smo novi Zakon o obrtima i tako u značajnoj mjeri olakšali pokretanje obrta, njegovo poslovanje, posebno na način da smo obrtnicima omogućili izvoz što ranije nije bio slučaj.
Posljednje tri godine, mi se stalno borimo sa krizama – prvo sa posljedicama pandemije, a danas sa posljedicama rata u Ukrajini i inflatornim pritiscima. Da nije bilo njih, siguran sam da bi kompletirali i dodatno učvrstila četiri pomenuta stuba i da bi ključni makroekonomski indikatori bili još bolji.
Uprkos pandemiji tokom koje je Federacija ponijela najviši teret, kada smo privredi FBiH i nižim nivoima vlasti iz federalnog budžeta kroz zakone i uredbe transferirali ukupono 826,5 miliona KM, uspjeli smo očuvati i čak poboljšati ekonomsku stabilnost. To je potvrdio i posljednji izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), gdje je navedeno da su sve mjere koje smo poduzimali bile u skladu sa standardima razvijenih zemalja, članica G20.
*Šta je do sada realizirano iz Reformske agende 2 i koji rezultati su postignuti?
Što se tiče povećanja naše međunarodne konkurentnosti, uradili smo puno toga kada je u pitanju poboljšanje naše putne, zračne i željezničke infrastrukture. Nikada ranije nismo izdvojili tako velika sredstva iz Budžeta Federacije BiH za kapitalna ulaganja. Federacija je danas jedno veliko gradilište. Svjedoci ste izgradnje velikog broja novih dionica na koridoru Vc – kako na sjeveru, tako i na jugu. U ovom trenutku, mi smo zapravo obezbijedili izvore finansiranje za sve dionice budućeg koridora i raspisan je konkurs za izgradnju tunela Prenj – najvećeg infrastrukturnog projekta Bosne i Hercegovine.
Modernizacija Međunarodnog aerodroma u Sarajevu je pri kraju i broj putnika nikada nije bio veći. Radimo na modernizaciji i drugih aerodroma, a za izgradnju novog aerodroma u Bihaću smo do danas izdvojili 30 miliona KM. Puno toga je urađeno na jačanju održivosti i efikasnosti naših javnih preduzeća. Ona su danas u puno boljem stanju nego što su bila 2015. godine. Imamo manje preduzeća u vlasništvu Federacije BiH, manji broj zaposlenih, ali u isto vrijeme i veću dobit i izvoz.
Kada je u pitanju smanjenje parafiskalnih nameta i unapređenje poslovnog okruženja, Vlada FBiH je 2017. godine uspostavila Registar taksi i naknada. U februaru 2021. godine, usvojen je Zakon o jedinstvenom registru taksi i naknada u FBiH, kojim se propisuje da sve buduće takse i naknade različitih nivoa vlasti moraju biti odobrene od strane Federalnog ministarstva finansija i unesene u Registar, čime se povećava njihova transparentnost i predvidivost. Svaki nivo vlasti sada treba da radi na njihovom smanjenju, a daleko najveći broj parafiskalnih nameta se nalazi na nižim novima vlasti.
Što se tiče unapređenja zdravstva, usvojili smo i novi Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH za koji ćemo u naredne tri godine izdvojiti 225 miliona KM i koji će stvoriti pretpostavke za jedan bolji, efikasniji i kvalitetniji sistem zaštite.
Uz to, konačno smo usvojili novu Strategiju razvoja Federacije BiH koja vrijedi do 2027. godine i koja predstavlja puno više od liste želja kako je to ranije bio slučaj. U njenoj izradi nam je puno pomogao UNDP i ona sada sadrži konkretne mjere, ciljeve i indikatore koji se trebaju ispuniti. Volio bih da smo uradili više kada su u pitanju nove, posebno strane investicije, ali to je nešto što u Bosni i Hercegovini nažalost puno više zavisi od političke, a ne ekonomske klime.
Iako smo kroz razne mjere podržavali mlade – od pomoći pri zapošljavanju, pokretanju start-upova, jeftinijim stambenim kreditima, najveća budžetska sredstva ikada kada su u pitanju kultura, sport i obrazovanje – volio bih i da smo ovdje uradili više. Međutim, kada su u pitanju postignuti rezultati, na njih sam zaista ponosan, uvijek svjestan da može i treba bolje. U svakom slučaju, naš BDP je u odnosu na 2015. godinu veći za 7 milijardi KM i on je u prosjeku rastao za milijardu KM godišnje. Poređenja radi, za vrijeme Vlade koja je prethodila mojoj, on je godišnje rastao tek trećinu toga – 350 miliona KM. Broj zaposlenih u Federaciji BiH nikada nije bio veći i nedavno smo dostigli 537.683 zaposlenih. Godišnji izvoz je posljednjih godina u prosjeku rastao za 500 miliona KM godišnje – duplo više nego u doba prethodne Vlade.
I konačno, ovo se naravno reflektuje i na poreske prihode koji nikada nisu bili veći. Ovo nam je omogućilo da tokom pandemije interveniramo s više od 1 milijarde KM i da značajna sredstva ulažemo danas kako bi građanima pomogli da se iznesu sa inflatornim pritiscima. Sve ovo smo uradili dok se udio našeg javnog duga u bruto domaćem proizvodu konstantno smanjivao. U svemu tome najviše smo vodili računa o ublažavanju posljedica poskupljenja po naše građane za koje smo i usmjerili najveći dio ovogodišnjeg federalnog budžeta od 5,6 milijardi KM koji je najveći u istoriji Federacije. Više od 200 miliona KM u godini dajemo samo za socijalno pravedne i programe zapošljavanja kojima ublažavamo posljedice poskupljenja.
Fena/Informer.ba
