Srbija ne 86. mjestu sa ocjenom 3,3, dok je Crna Gora na 66. mjestu sa ocjenom 4,0 i dijeli mjesto sa Hrvatskom.
U izvještaju se navodi da korupcija i dalje predstavlja veliki problem u mnogim zemljama na svijetu i ističe da neke zemlje nisu uspjele da zaštite građane od korupcije, bilo da se radi od zloupotrebi javnih resursa, mita ili tajnih donošenja odluka.
Transparency International upozorava da protesti širom svijeta, često izazvani korupcijom i ekonomskom nestabilnošću, jasno pokazuju da građani smatraju da njihovi lideri i javne institucije nisu niti transparentni, niti odgovorni koliko bi trebalo.
“Ove godine vidjeli smo optužbe za korupciju na transparentima demosntranata bilo da je riječ o siromašnima ili bogatim. Bilo u Evropi, pogođenoj dužničkom krizom ili u arapskom svijetu u kome počinje nova političa era, lideri moraju obratiti pažnju na njihove zahtjeve za boljom vladom“, kaže predsjedavajući organizacije Transparency International Uget Label.
Transparency International koristio je 17 istraživanja koja su uzela u obzir faktore kao što su primjena zakona protiv korupcije, pristup informacijama i sukob interesa.
Dvije trećine zemalja na ovoj listi imaju manje bodova od pet.
Na prvom mjestu je Novi Zeland, zatim slijede Finska i Danska. Somalija i Sjeverna Koreja su na posljednjem mjestu.
“Ove godine ojačao je pokret i poziv za većom transparentnosti jer su građani širom svijeta zatražili više odgovornosti od svojih vlada. Zemlje koje su osvojile veliki broj bodova pokazuju da vremenom napori da se poboljša transparentnost mogu biti uspješni i na dobrobit naroda“, rekao je direktor za međunarodne odnose pri Transparency International Kobus de Svardt.
Većina zemalja koje su prošle Arapsko proljeće su na donjoj polovini indeksa, sa ocjenama ispod četiri.
Prije pokreta Arapskog proljeća, u svom izvještaju za ovaj region Transparency International je upozorio da su nepotizam, mito i korupcija toliko ukorijenjeni u svakodnevni život da čak i postojeći zakoni protiv korupcije imaju malo uticaja.
Zemlje eurozone pogođene dužničkom krizom, dijelom zbog neuspjeha vlasti da se pozabave mitom i utajom poreza koje su ključni uzroci dužničke krize, spadaju među zemlje sa najmanjim brojem bodova u EU.
Indeks percepcije korupcije u javnom sektoru se izračunava na osnovu analize podataka renomiranih svjetskih institucija, među kojima su i Svjetska banka, Freedom House i Eonomics intelligent unit.
