Oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja širom zemlje.
Ako bismo sve njih okupili u jednu lokalnu zajednicu, dobili bismo cijeli jedan Bužim, Foču, Goražde, Ilijaš, Kotor Varoš ili Gornji Vakuf, jer su navedene općine, prateći popis iz 2013. godine, imale pojedinačno oko 19.000 stanovnika.
Ako se želi dodatno ući u slična poređenja, onda treba reći i da, kada bi svi korisnici javnih kuhinja bili zajedno, oni bi brojno nadjačali više od 60 odsto općina u Republici Srpskoj, te preko 20 općina u Federaciji BiH.
Ništa ovo nije iznenađujuće, poručuje struka za “Nezavisne novine”, a tvrde da je stanje mnogo gore, bez obzira na to što, prije svih nadležni, nikada to neće “prevaliti preko usta”.
Predstavnica Razvojnog programa UN u BiH Amina Omičević nedavno je tokom radionice “Hrana za sve – regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH” kazala da u 70 općina i gradova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nema ove usluge.
“Većinu javnih kuhinja finansiraju ili građani, organizacije civilnog društva ili općine i gradovi. Jedan dio finansiranja dolazi i s višeg nivoa – kantonalnog ili entitetskog”, izjavila je Omičević.
Samo u Narodnoj kuhinji u Doboju, koja je s radom počela nakon stravičnih poplava 2014. godine, svakodnevno se prave obroci za 151 građanina, a donacije za ovu ustanovu, poručuju nadležni, stižu gotovo neprestano.
U koliko teškoj situaciji se nalaze građani, te država uopće, bez obzira na to što mnogi ne žele da priznaju, dokaz je i postojanje javne kuhinje za bebe u Bratuncu.
Frapantno je reći da je to jedina takva ustanova u Evropi, a njene usluge trenutno koristi čak 60 beba.
To je, prema riječima predsjednice Udruženja “Obraduj nekoga” Aide Sadiković Mehonić, duplo veći broj nego kada je ova ustanova otvorena, u novembru 2021. godine.
“Trenutno smo nabavili hranu za septembar. Planiramo sredinom ili krajem ovog mjeseca pokrenuti akciju za nabavljanje hrane za oktobar, s obzirom na to da su sredstva koja je donirao premijer Kantona Sarajevo za prošlu godinu već potrošena. Sada isključivo zavisimo od donacija fizičkih ljudi, odnosno naših građana. Sada idemo sa sakupljanjem mjesec za mjesec”, rekla je ona, dodajući da je od otvaranja kuhinje 200 beba od njih dobilo obrok.
Ona je navela da su im na mjesečnom nivou potrebne tri palete mlijeka, a bebe korisnice kuhinje dobijaju i kašice i druge proizvode za ishranu beba. Problem su im, kako kaže Mehonić, stvorile inflacija i poskupljenja.
“Novčana vrijednost projekta je oko 180.000 KM godišnje. U to su, isključivo, uračunati hrana, mlijeko, oprema za bebe, kreveci, kolica i sve što je potrebno da se kupi i uvijek je tu specijalna dohrana za bebe koje imaju alergije, koje imaju neke probleme. Ta hrana je jako skupa”, navela je ona.
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne, kaže u razgovoru za “Nezavisne novine” da je situacija mnogo teža od svega rečenog.
“Građani BiH su veoma ponosni ljudi”, naglašava Arnautović, te nastavlja:
“Mi imamo jako puno, pogotovo penzionera koji su čitav život radili da bi obezbijedili sebi penziju, a za koju znamo da je minimalna, koje je još uvijek stid otići i do javne kuhinje, a koji su sasvim sigurno “zreli” za takve stvari. Također, da dio njih nema djecu u inostranstvu i da im oni ne šalju pomoć, definitivno bismo imali još više gladnih i siromašnih, a javne kuhinje bi imale znatno više korisnika”.
Arnautović ističe da je nezadovoljan činjenicom da država BiH dosad nije našla za shodno da pomogne najugroženijim kategorijima stanovništva.
“To su i oni ljudi koji imaju minimalna primanja, ali i oni koji uprkos teškoj situaciji ne žele da se pomire da su u problemu. Zaista mislim da bi se moralo pomoći ne samo tih 19.000 ljudi, nego i svima koji su u problemu, a takvih je mnogo više. Ako se ovako nastavi, biće još teže u godinama koje dolaze”, istakao je Arnautović.
