U Oružanim snagama BiH, u kojima se moguće zaposliti kao vojnik, oficir ili civilno lice bez obzira na seksualnu orijentaciju, nisu zabilježeni slučajevi diskriminacije po tom pitanju.
Potvrdili su to iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva odbrane BiH navodeći da otkad postoje Oružane snage BiH nije bilo evidentiranih slučajeva diskriminacije koja se odnosi na pol, ali ni po bilo kojem drugom osnovu.
Takođe su pojasnili da prilikom prijema vojnika nije zahtijevano da se kandidati izjasne o seksulanoj orijentaciji.
”Do sada u OS BiH nije bilo evidentiranih slučajeva seksualne diskriminacije, odnosno prilikom prijema vojnika nije zahtijevano izjašnjavanje o seksualnom opredjeljenju”, preciziraju u Službi za odnose s javnošću ovog ministarstva.
Kako tvrde, nije bilo ni drugih oblika diskriminacije, a svaki vojnik ima pravo da prijavi takvo ponašanje. Dalje navode da pripadnici Oružanih snaga mogu biti svi, bez obzira na rasnu, vjersku, polnu i nacionalnu pripadnost, što znači, između ostalog, da ni homoseksualci ne bi trebalo da imaju problema.
Slično tvrde i u ministarstvima odbrane u regionu, a što se tiče svjetskih vojnih sila situacija se polako mijenja. Tako su, podsjećamo, SAD 20. septembra ove godine ukinule “don’t ask, don’t tell”- “ne pitaj, ne govori” zakon koji je donijela administracija bivšeg predsjednika Billa Clintona 1993. godine, a koji je zabranjivao služenje vojske osobama koje ne prikrivaju svoju homoseksualnu orijentaciju.
Pitanje zapošljavanja homoseksualnih osoba i njihove diskriminacije su inače postavila u fokus udruženja iz BiH i okruženja koja se bave zaštitom ljudskih prava.
Tako je, prema rezultatima ankete Udruženja građana “Stop mobing” iz Trebinja, čak 35 odsto poslodavaca odgovorilo da nikada ne bi zaposlilo homoseksualca kao radnika u svojoj firmi.
Lazar Pavlović, v.d. predsjednika “Gej strejt alijanse” iz Srbije, u kojoj je takođe ovo pitanje pokrenuto, govori da inače diskriminacija postoji, i to u znatnoj mjeri. “Iskustva diskriminacije koju dožive LGBT osobe na radnom mestu zbog drugačije seksualne orijentacije su najčešće kontinuirana, poput davanja manje važnih zaduženja ili ponižavajućeg odnosa prema njima od strane kolega ili pretpostavljenih, ili su čak direktna i otvorena sa posledicama poput davanja otkaza nakon što se sazna za njihovu istopolnu seksualnu orijentaciju ili onemogućavanja ravnopravnog položaja pri konkurisanju za zaposlenje”, kazao je Pavlović.
On navodi da je pravna služba “Gej strejt alijanse” u prethodnom periodu sudski procesuirala dva slučaja diskriminacije na radnom mjestu po osnovu seksualne orijentacije. Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta za ljudska prava upozorava da je teško doći do preciznih podataka o diskiminaciji.
”Ne postoje direktni oblici diskriminacije koji su registrovani, ali sigurno negdje daleko od javnosti postoje, kako po pitanju pola, tako i po bilo kojem drugom pitanju”, objašnjava Žolja. Navodi da je jasan primjer polne diskriminacije u slučaju žena, kojima se često osporava napredovanje u karijeri, pišu Nezavisne.
Informer.ba
