Bakterijska zaraza u Evropi je usmrtila najmanje 17 ljudi, a nakon prvih sumnji da ja izvor zaraze u krastavcima, paradajzu i zelenoj salati iz Španije, najnoviji podaci govore da je fatalna E. coli mutacija dva različita tipa E. coli, koja do sada još nije viđena.
Kako je Agencija za sigurnost hrane BiH reagovala na pojavu bakterijske zaraze u Evropi, koliko su bh. laboratorije opremljene za različita testiranja i pronalaske zaraženih namirnica, te kako spriječiti zaraze i trovanja, posebno u ljetnim mjesecima kada ih ima najviše, upitali smo direktora Agencije za sigurnost hrane u BiH Sejada Mačkića.
OSLOBOĐENJE: Prema najnovijim podacima, izvor zaraze nije u krastavcima iz Španije, mogao bi biti bilo gdje u Njemačkoj gdje je najviše oboljelih. Kakva je situacija u BiH?
Agencija za sigurnost hrane BiH je odmah po saznanju o izbijanju epidemije hemoragijskog enterokolitisa u Njemačkoj u cilju zaštite zdravlja potrošača u BiH putem sredstava javnog saopćavanja dala preporuke građanima da pojačaju mjere kako lične higijene, tako i mjere higijene prilikom rukovanja i pripremanja hrane, što uključuje temeljito pranje i prokuhavanje hrane. Imajući u vidu podložnost hrane biološkim kontaminacijama, kao i način prenosa bolesti putem hrane, mjere opreza su neophodne kako bi se rizik po zdravlje potrošača smanjio na najmanji mogući nivo.
OSLOBOĐENJE: Šta je u ovom slučaju konkretno provjeravala i radila Agencija za sigurnost hrane BiH?
Agencija je 27. maja uputila zahtjev nadležnim inspekcijskim organima entiteta i Brčko distrikta BiH da pojačaju mjere kontrole svježeg povrća pri uvozu i na unutrašnjem tržištu Bosne i Hercegovine. Agencija za sigurnost hrane, u saradnji sa nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama, u kontinuitetu prati sva zbivanja iz svoje nadležnosti, vrši procjenu rizika i blagovremeno preduzima odgovarajuće mjere u cilju zaštite zdravlja potrošača.
OSLOBOĐENJE: Nedavni slučaj sa dioksinom otkrio je da BiH ne raspolaže sa dovoljno adekvatnih laboratorija, kakva je trenutna situacija sa laboratorijskim ispitivanjem, da li bi taj segment trebalo unaprijediti kako bi se osigurala bolja kontrola namirnica?
Laboratorije u Bosni i Hercegovini su opremljene u toj mjeri da mogu izvršiti veliki broj trenutno propisanih analiza hrane, kako mikrobioloških tako i fizičko-hemijskih analiza. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji sa domaćim institucijama i međunarodnim projektima, kontinuirano radi na dodatnom unapređenju laboratorija u kadrovskom i tehničkom pogledu.
OSLOBOĐENJE: Svjedoci smo povećanog broja trovanja, poput nedavnog u Sarajevu, a koje je posljedica konzumiranja ne ispravnih namirnica, da li bi se kontrole objekata trebale povećati u ljetnim mjesecima?
Tokom ljeta, kada je vrijeme toplije i ljudi uglavnom jedu vani jer su na putovanjima, izletima ili kampovanju, povećava se rizik od bolesti čiji je uzrok/put prenosa hrana. Povećana temperatura i vlažnost zraka pogoduju bržem razmnožavanju onih bakterija koje uzrokuju bolesti kao što su Salmonella i E. coli.
Ljeto donosi povećanje aktivnosti izvan kuće, pa nam pranje i skladištenje hrane u hladnjaku nije u potpunosti dostupno. Sigurnost koju pruža kuhinja, kontrolisano kuhanje na pravoj temperaturi, pravilno hlađenje hrane i pranje pribora, obično nisu dostupni.
OSLOBOĐENJE: Šta Agencija za sigurnost hrane može uraditi i šta biste preporučili građanima, kako da spriječe sve eventualne zaraze?
Agencija za sigurnost hrane BiH je u cilju osiguranja visokog stepena zaštite zdravlja potrošača nadležnim inspekcijskim organima entiteta i distrikta Brčko uputila zahtjev za pojačanim mjerama kontrole u periodu april – oktobar 2011. godine.
Međutim, pored nadležnih institucija i subjekata u poslovanju sa hranom, sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.
S obzirom na to da su trovanja hranom češća ljeti, potrošači trebaju poštovati nekoliko jednostavnih koraka kako bi sebi osigurali sigurnu hranu u toplim ljetnim mjesecima.
Veoma je važno pridržavati se osnovnih higijenskih principa, redovno prati ruke, posuđe i radne površine, kuhati hranu na odgovarajućim temperaturama, odvajati kuhanu hranu od sirove da bi se izbjegla unakrsna kontaminacija, čuvati hranu pri sigurnim temperaturama i upotrebljavati sigurnu vodu i sirove namirnice.
Oslobođenje/Informer.ba
