Direktori policijskih struktura Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije tokom dvodnevnog sastanka u Sarajevu otvorili su niz pitanja i identifikovali probleme prekogranične saradnje.
Slučaj Dragana Paravinje koji je prošlog mjeseca uhapšen u Bosni i Hercegovini zbog pokušaja silovanja i ubistva maloljetne Antonije Bilić, još jedan je dokaz nespremnosti policijskih, graničnih, ali i pravosudnih struktura zemalja regiona.
Naime, nakon nestanka Antonije, policiji je trebao mjesec da uđu u trag Paravinji, te sedam dana da ga lociraju i uhapse. Iz Hrvatske, čiji je državljanin, prešao je granicu Bosne i Hercegovine, na čijem teritoriju je i uhapšen.
Direktor policije Republike Hrvatske Oliver Grbić ističe kako tijelo 17-godišnje Antonije još nije pronađeno, ali da postoje čvrsti dokazi za osuđujuću presudu osumnjičenom Paravinji.
“Činjenica je da smo mi naše krim-istraživanje usmjerili i temeljili ne samo na njegovom priznanju, jer bi to bilo pogubno za nas. Držim da u ovom trenutku hrvatska policija ima u rukama vrlo kvalitetne dokaze koji će dovesti do osuđujuće presude sa maksimalnom kaznom zatvora“, kaže Grbić.
Slučajevi kakav je ovaj ukazuju na propuste i policijskih i pravosudnih tijela. Grbić dodaje da se na području Hrvatske nalazi još 300 lica za kojima je raspisana međunarodna potjernica, a koji imaju dvojna državljanstva, pa time otežavaju rad nadležnih institucija:
„U ovom trenutku postoji 300 osoba koje su u Hrvatskoj, a koje imaju dvojno državljanstvo i koje taj institut dvojnog državljanstva koriste kako bi izbjegle izdržavanje kazne za nedjela koja su učinile na području Srbije, Bosne ili drugih zemalja“, navodi direktor policije Hrvatske.
Granice između susjednih zemalja mogu se lako prelaziti, što je olakšavajuća okolnost za kriminalce.
Potvrđuje to i nezvanična informacija o sastanku u Drvaru Darka Šarića, jednog od najvećih narko-bosova u Evropi, koji se mjesecima nalazi u bjekstvu zbog optužnice za šverc više od dvije tone kokaina iz Južne Amerike, sa Naserom Keljmendijem, koji se dovodi u vezu sa tržištem droge Balkana i Evropske unije.
Saradnja sve češća
Direktor Direkcije za koordinaciju policijskih snaga BiH, Himzo Selimović, kaže kako se ovi navodi još uvijek provjeravaju:
„To je informacija koju policijske agencije u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa kolegama iz Srbije i Crne Gore provjeravaju. Javnost će biti upoznata nakon što definitivno bude utvrđeno da li i šta se je zaista zbilo po pitanju tog sastanka i ulaska u Bosnu i Hercegovinu.“
Više informacija nema ni direktor policije Srbije, Milorad Veljović.
„U ovom trenutku mi raspolažemo samo novinskim napisima. Stvar je da se to provjeri da li je to tačno ili ne“, kaže Veljović.
Saradnja policijskih struktura BiH, Srbije i Hrvatske na suzbijanju i razbijanju lanaca organizovanog kriminala, ali i borbe protiv terorizma, zadovoljavajuća je u proteklom periodu.
Sve je više slučajeva kada policije ove tri države zajednički rade, kaže direktor Direkcije za koodrinaciju policijskih tijela BiH, Himzo Selimović.
„Kriminal ne poznaje granice. Samo zajedno, blagovremenom razmjenom informacija možemo biti na visini zadatka“, kaže Selimović.
Direktori policija BiH, Srbije i Hrvatske su na dvodnevnom sastanku u Sarajevu dogovorili nastavak saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma.
Direktor policije Srbije, Milorad Veljović opisao je sastanak u Sarajevu kao historijski, te poručio:
„Nijedna kriminalna grupa, nijedan kriminalac ne mogu bezbedni biti na ovim prostorima. Do pre par godina su ovakvi sastanci bili nezamislivi, a oni su sada nephodnost i neminovnost. Prošlost treba da ostavimo duboko iza nas, a da sledimo budućnost.“
Pooštriti kontrolu granica
Direktor policije Republike Hrvatske Oliver Grbić smatra kako su policijske strukture izgubile mnogo vremena, te propustile učiniti neophodne korake kada je u pitanju borba protivorganizovanog kriminala.
„Mi smo se, opečeni ne tako davnom prošlošću, protiv složenih oblika kriminala uglavnom borili unutar svojih nacionalnih granica, međutim, borba protiv takvih oblika organiziranog kriminala na jednoj mikrolokaciji, na lokalnoj razini, je unaprijed osuđena na propast“, navodi Grbić.
S obzirom da se ove tri države nalaze u pravcima kretanja tzv. balkanske rute koja je poznata po krijumčarenju droge, oružja, ljudi i visokotarifne robe prema Zapadu, kontrola na graničnim prijelazima mora biti pooštrena.
Jedan od prvih koraka u narednom periodu biće uspostava zajedničkih kontakt-službi na graničnim prijelazima.
Za sada takva služba postoji na graničnom prijelazu Bajakovo-Batrovci između Srbije i Hrvatske.
„U jednom zajedničkom uredu bi djelovali zajedno hrvatski policajac i policajac Bosne i Hercegovine što bi omogućilo korisnu razmjenu informacija u realnom vremenu, a to znači odmah”, kaže direktor policije Hrvatske, Oliver Grbić.
Saradnja država regiona neophodna je u svim, pa i u ovom segmentu, a jedino tako mogu se očekivati željeni rezultati pred ulazak država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.
RSE/Informer.ba
