Umjesto unapređivanja, u BiH je i tokom 2011. godine bilo evidentno grubo kršenje ljudskih prava . Funkcionisanje sudske i izvršne vlasti pokazuje da je diskriminacija prisutna i u ovim oblastima.U BiH postoje četiri pravna sistema, isto toliko krivičnih zakona kao i zakona o krivičnom postupku.
Država BiH se oglušila i na presude Evropskog suda za ljudska prava, odnosno nije uskladila Ustav, niti promijenila Izborni zakon kako bi njeni građani bili ravnopravni na cijelom prostoru države, kaže između ostalog za RSE predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Vera Jovanović.
RSE: Kada je u pitanju oblast ljudskih prava, teško je odlučiti odakle krenuti jer je u BiH i dalje na djelu brojno kršenje osnovnih prava i sloboda čovjeka. Predlažem ipak da na prvo komentarišete činjenicu kako je BiH vjerovatno jedina zemlja na svijetu koja nema vrhovni sud. Vi podržavate uspostavu tog suda, možete li navesti argumente?
Jovanović: Ja mislim da je neophodan iz činjenice da mi imamo u BiH četiri pravna sistema, da ne postoji uvezanost među tim sistemima, da je svaki od tih sistema potpuno samostalan, dakle da ne postoji neki sud na vrhu BiH koji ima svaka država u svijetu i koji bi jednostavno iz praktičnih razloga mogo da ujednači sudsku praksu. Činjenica da je na kraju 2010. godine ostalo neizvršeno 90 hiljada presuda, sigurna sam da ovakva situacija, sa ovolikim brojem neizvršenih presuda, ne bi postojala. Takav jedan sud koji će voditi jednu cjelokupnu politiku i taj sudski sistem učiniti čvršćim. Konačno, ja mislim da mi sa ovakvim sudskim sistemom, ukoliko se i naprave neki koraci u približavanju EU, ne možemo biti član Evropske unije. Sa ovakvim pravnim sistemom ni jedna evropska zemlja nas ne bi primila.
RSE:Neodgovoran odnos države BiH prema ljudskim pravima ali i prema obavezama preuzetim u procesu evropskih integracija, ilustruje ne provođenje presude “Sejdić – Finci” ali i nekih drugih presuda Suda za ljudska prava u Strazburu.
Jovanović: Tu kad mislim na državu mislim na političare s obzirom na to da između njih ne postoji saglasnost oko i jednog pitanja, a naročito oko tog pitanja
jer se ljudska prava apsolutno politiziraju što je nezamislivo u svijetu, jer ljudska prava moraju biti izvan politike. Međutim, kod nas su i ona u sastavnom dijelu politike i zbog toga, između nastojanja da se zahvaljujući ovoj presudi, u Ustav ugrade i druge stvari koje bi otklonile postojeću diskriminaciju i onih ljudi koji to žele samo formalno kao jedna vrsta inžinjeringa da to urade, postoje nepremostive razlike i ja nisam sigurna da se može postići kompromis. Nažalost, međunarodna zajednica više nije voljna da zavrće ruke, a konsenzus na kojem ona insistira, između ovakvih političkih stavova, mislim da je nemoguće postići.
Jednakopravnost im ne odgovara
RSE: BiH na taj način krši privremeni Sporazum s Evropskom unijom, a još prilkom pristupanja Vijeću Evrope BiH se obavezala da će izmijeniti izborno zakonodavstvo i otkloniti diskriminaciju.
Jovanović: Mislim da ovim sadašnjim političarima ili ne svim, ali većini njih ili jednom dijelu apsolutno ne odgovara da svi građani na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine budu jednakopravni i to najbolje proizilazi iz činjenice da vi u govoru ni jednog političara, niti u parlamentu niti putem medija, ni jedan od njih ne promoviše tu jednakopravnost. Svako od njih bi trebao da se bavi tim pitanjem i svako od njih bi trebalo da razgovara i da razmišlja na taj način i da pokaže građanima da se on zalaže za to da svi građani budu jednaki. Činjenica da, kad se to desi, vrlo je moguće da dobar dio bh političara se boji da više ne bi bilo mjesta za njih i jednostavno oni ne žele nikakve pozitivne promjene koje su neophodne svakom građaninu BiH i u oblasti političkih prava i u oblasti socijalnih prava i u oblasti ekonomskih prava. Dakle, u svim segmentima života njima je potrebno da budu potpuno jednaki da bi bili zadovoljni.
RSE: BiH ima Zakon o zabrani diskriminacije još od 2009. godine, ali diskriminacija je i dalje na djelu.
Jovanović: Zaštita protiv diskriminacije se može tražiti i sudskim putem, neke naše analize pokazale su da građani vrlo malo znaju o tome, da u sudovima skoro da i nema tih postupaka i ono malo što ima to su postupci koji se uglavnom odnose na mobing. Međutim, naši predmeti i ljudi koji dolaze nama i koji se nama obraćaju ukazuju da ta diskriminacija postoji i kroz povrat imovine ili kroz zahtjeve da uđu u svoju vlastitu imovinu tako da je to vezano uz sudske postupke koji onda idu protiv povratka, jer nalažu da povratnici plaćaju velike svote novca onima koji su koristili njihovu imovinu i tu imovinu obnavljali bez ikakve potrebe i bez saglasnosti, tako da će jedan dio njih biti prisiljen da tu imovinu proda, a to je situacija vezana za Republiku Srpsku. Mi smo to nazvali praktično jedno ponovno etničko čišćenje.
RSE/Informer.ba
