Neuspjeh oko zatvaranja slučaja Sejdić-Finci pokazuje nezrelost bh. političara, ali i nezainteresovanost da se bave potrebama svojih građana. Brisel je svjestan da bi ovo mogla da bude još jedna od „izgubljenih godina“.
Kada su se prije dva mjeseca (27.06.) u Briselu sa evropskim zvaničnicima dogovorili oko Mape puta za podnošenje aplikacije za članstvo, predstavnici vodećih partija BiH bili su jednoglasni i optimisti kada je reč o ubrzanju procesa evrointegracija zemlje.
U trenutku kada ističe rok za prvi zacrtani cilj, politički dogovor oko prijedloga izmjene Ustava zemlje, kako bi on bio usklađen sa odlukom u slučaju Sejdić-Finci, bosansko hercegovački lideri ponovo su jednoglasni, ali ovoga puta u ocjeni da nisu optimisti da će prihvaćeni zadatak i ispuniti.
I dok iz Evropske komisije ponavljaju da EU i dalje očekuje konkretne rezultate, a da je odgovornost za napredak u preuzetim obavezama iz Mape puta u potpunosti na bh. liderima, analitičari kažu da napretka nema.
„Iza presude Sejdić Finci i njene implementacije skrivaju se interesi vladajućih političkih elita da osiguraju svoju poziciju nad svojom etničkom zajednicom i određenim prostorom kako bi i dalje mogli da vladaju u budućnosti“, kaže Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.
Korak naprijed, nazad dva
I dok iz Brisela poručuju da je napredak u implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava, koja bi omogućila i pripadnicima nekonstitutivnih naroda u BiH da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH i delegate Doma naroda, ključan za pokretanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a samim tim i uslov za vjerodostojnu kandidaturu BiH, lideri „šestorke“ ne mogu da usaglase svoje stavove „ni po cijenu zastoja evropskog puta“.
Ima i onih koji smatraju da je usporavanje evrointegracija zapravo cilj onih političara koji su navikli da bez trasparentnosti, koju donosi približavanje Evropi, rade u začaranom krugu politike, korupcije i kriminala.
Među evropskim političarima i analitičarima ima i onih koji smatraju da je EU previše blagonaklona prema onima koji koče evropski put BiH i traže odlučniji, a moguće i drastičniji stav Brisela.
„Korak naprijed, nazad dva. I tako već duže vrijeme. Ako izabrani političari ne rade svoj posao, šta može Evropska komisija? Da im uskrati novac? Ni to neće pomoći. Oni jednostavno nisu zainteresovani da se ponašaju kako bi pravi političari trebalo da se ponašaju. U ovako teškoj situaciji u kakvoj je BiH samo ih prava politika može „izvući“, a oni to ne žele“, kaže Doris Pak, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH.
Još jedna u nizu izgubljenih godina?
Još 2009. godine tadašnji ministar spoljnih poslova BiH, Sven Alkalaj najavio je podnošenje kandidature BiH za članstvo u EU.
Do danas uslovi za kredibilnu aplikaciju nisu ispunjeni, a poruka Brisela ostala je ista – dogovorite se zarad interesa zemlje i građana:
„I ova godina sasvim sigurno će biti izgubljena za BiH. Ako bi se eventualno i desilo da EU prihvati formalno molbu za članstvo BiH, značajnijih i vidljivih koraka na terenu koji bi značili boljitak za građane BiH i sam proces pridruživanja neće biti“, smatra Zijad Bećirović.
dw.de/Informer.ba
