Vladajuće stranke u Bosni i Hercegovini više ne kriju da namjeravaju preuzeti kontrolu nad javnim medijima kroz imenovanje podobnih upravnih odbora i menadžera. Sloboda javnih medija godinama je pod upitnikom, a umjesto da budu javni servisi u službi građana, javni mediji sve više služe vladajućem režimu.
Dok je u prvim godinama nakon rata međunarodna zajednica brinula o radu Javnog RTV sistema, kojeg čine državna BHRT i entitetske radio-televizije RTV FBiH i RTRS, domaći političari se nisu smjeli miješati u njihov rad. Sve je krenulo nizbrdo kada su se stranci povukli, a politički lideri dobili slobodu da uređuju televizijske emisije preko podobnih kadrova.
Direktno miješanje politike u rad javnih medija u Bosni i Hercegovini pred kraj svog mandata doživio je prvi generalni direktor Javnog RTV servisa BiH Drago Marić, koji je za agenciju Anadolija pojasnio kako se politika uvlačila u javne medije.
„Tokom cijelog mandata nisam imao primjera političkih pritisaka koje bih pamtio. Naravno, ne mogu zaboraviti, čak i u to vrijeme bizarnu činjenicu, da sam smijenjen na zadnji dan svoga mandata. Pred tada upravo novimenovanim Upravnim odborom preuzeo sam odgovornost i za neke uredničke odluke, odnosno nisam htio izvršiti tražene smjene u BHT1 zbog objavljivanja informacije koja se nije dopala jednom dijelu bosanskohercegovačke političke elite“, prisjetio se Marić i istakao da je trenutno na sceni pokušaj političkih elita da preuzmu nadzor nad medijskom moći, a da pri tome izbjegnu bilo kakva odgovornost za njihovu finansijsku održivost.
„Treba osigurati programsku neovisnost i financijsku održivost. Kod nas se parlamentarci bave najčešće pojedinačnim vijestima i sa strašću istražitelja-pripravnika isčitavaju revizorske izvještaje, a da ih uopće ne interesiraju programske sheme javnih servisa ili uvijeti u kojima oni posluju“, naglasio je Marić.
Posljednjih dana spekulira se o pravim razlozima pokretanja zahtjeva u Parlamentu Federacije BiH za smjenu Upravnog odbora Radio-televizije Federacije BiH (RTV FBiH) i da li su oni političke prirode.
Generalni direktor RTV FBiH Džemal Šabić kazao je novinaru Anadolije da je politika i ranije željela staviti ovu medijsku kuću pod kontrolu. Za trenutna dešavanja u vezi sa Federalnom RTV Šabić kaže da se ne mogu nazvati političkim pritiskom, nego „odnosom totalitarnog režima prema mediju“.
„Mislim da će im teško proći ovo što pokušavaju. Naš osnivač trebao bi da želi da napravi nešto, a ne da destruira. Trenutno, to je jedan period potpune destrukcije, potpuno rušenje Zakona u cilju da se ovlada javnim servisom koji ima dva miliona gledalaca u pola osam ili u periodu između 17 i 23 sata u prosjeku milion i po ljudi“, rekao je Šabić.
Vladajuća koalicija u Federaciji BiH, koju predvode Socijaldemokratska partija (SDP) i Savez za bolju budućnost (SBBBiH), u entitetskom Parlamentu je otvorila pitanje lošeg finansijskog poslovanja RTV FBiH u posljednjih pet godina i zatražila smjenu rukovodstva u ovom javnom servisu. Za Šabića to nisu pravi razlozi.
„Mi smo prije četiri godine zatekli 28 miliona obaveza. U tom momentu, firma je za šest mjeseci bila pred izdisajem. Danas imamo smanjene obaveze za više od deset miliona, imamo medij koji je u kontinuitetu tri godine zaredom, svake sedmice i svakog mjeseca najgledanija TV kuća. U takvom momentu dolazi neki parlament koji potpuno izvrće činjenice. Ne konsultiraju Zakon, ne znaju da mi nemamo pravo na imovinu, da smo pod kirijom i da sve rentamo, da mjesečno plaćamo oko pola miliona po osnovu tehničkih resursa i kirije“, naglasio je Šabić dodavši da političari namjerno izvrću činjenice kako bi javni medij Federacije BiH stavili pod kontrolu. On je ubjeđen da su poslanici u Parlamentu FBiH dobili nalog da „podignu ruke i potope televiziju“.
Predsjednik kluba poslanika SDP-a u Federalnom parlamentu Jasenko Selimović odbacio je, u izjavi za Anadoliju, Šabićeve tvrdnje i poručio da je cilj dovođenje rada Federalne televizije u zakonske okvire.
„Zakon o Radio-televiziji Federacije propisao je način izbora članova Upravnog odbora. Četiri člana Upravnog odbora su imenovani prije tri godine sa različitim trajanjem mandata od godinu, dvije tri i četiri. Mandati od godinu, dvije i tri su istekli i na ta mjesta niko nije imenovan. Mi imamo obavezu, u skladu sa Zakonom jer smo nadležni, da popunimo nedostajuće članove Upravnog odbora“, naglasio je Selimović. On je dodao da je jedini legalan u mandatu Goran Samardžić, kojem mandat ističe u junu naredne godine, no pokrenutaje inicijativa i za njegovu smjenu „ jer je suodgovoran za nezakonito i loše poslovanje FTV-a“.
Generalni direkto RTV FBiH Džemal Šabić tvrdi da federalnim parlamentarcima nije cilj provođenje Zakona. „Oni pokušavaju doći u poziciju da ovladaju javnim servisom koji je najmoćniji i najdominantniji. To pokušavaju na brutalno nezakonit način. Od juna mjeseca do danas donijeli su 13 pravnih akata po osnovu izbora, reizbora, imenovanja i razrešenja Upravnog odbora. To je potpuno bjeloruski koncept i nema nikakve veze ni sa kakvom zakonitošću“, odlučan je Šabić.
U izvještaju Evropske komisije i State Departmenta iz proljeća ove godine navodi se da Federalna televizija služi interesima stranaka na vlasti, a Šabić tvrdi da je upravo tada krenuo u kadrovsku čistku smjenjujući, kako je rekao, ljude koji su bili bliski vlasti.
„Nakon napravljenih kadrovskih i reformi u uređivačkoj politici, koja je morala izaći iz okvira koji su njegovali dotadašnji urednici, FTV je morala izaći na nivo profesionalizma koji je nedostajao. FTV je uspostavila profesionalizam i ona sada tako radi“, uvjeren je Šabić.
Ombudsman OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović kazala je za agenciju Anadolija da političari moraju poštovati Zakon i slobodu medija.
„U slučaju BiH i Federalne televizije, jasno sam naznačila da i političari i Parlament imaju dužnost da poštuju postojeće legislative. Zakon o RTV BiH predviđa određene procedure za izbor Upravnog odbora upravo kako bi se minimizirao uticaj politike na javne servise. Sviđalo se to političarima ili ne, moraju se držati Zakona“, navela je Mijatović i dodala da, ukoliko postoje pravni nedostaci, oni se moraju ispraviti zakonskim putem i transparentno.
Mijatović je istakla da političke partije uvijek nastoje za kandidate istaći svoje favorite u određena upravna tijela. Podvukla je da su politički i interesi javnosti dvije potpuno različite stvari.
„Iskreno se nadam da će BiH izbjeći situaciju da u Upravnom odboru javnog servisa sjede javno politički opredjeljeni ljudi. Samo sa nezavisnim Upravim odborom javni emiter biće u mogućnosti da u potpunosti ispunjava svoju dužnost. Politizirani javni servis ne vodi nezavisnom javnom servisu i dolazimo u rizik da imamo iste situacije kao prije, a koje smo se trudili da prevaziđemo“, naglasila je Mijatović i poručila da će nastaviti da prati slučaj i slobodu medija u Bosni i Hercegovini.
Šef kluba SDP-a u Federalnom parlamentu Jasenko Selimović ne slaže se sa tvrdnjama da predloženi kandidati za Upravni odbor predstavljaju produženu ruku politike.
„Istaknuti kandidati nisu politički opredjeljeni. Ako pogledate njihove biografije vidjećete da niko od tih kandidata nema nikakvu političku karijeru ni članstvo u bilo kojoj političkoj organizaciji. Imamo dvoje magistara nauka, jedan je profesor na sveučilištu u Mostaru, a jedan je dugogodišnji javni djelatnik i to bivši direktor Federalne novinske agencije“, rekao je Selimović.
Kao ključni problem aktuelnog stanja javnih medija, prvi direktor Javnog RTV servisa Drago Marić naveo je započetu i nikada dovršenu reformu sistema emitiranja.
„Dovoljno je kazati da su zakoni o Javnom radiotelevizijskom sustavu BiH (JRTS BiH) i Zakon o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT) donijeti još krajem 2005. godine i da do danas, u ključnim dijelovima, posebno zakon o JRTS BiH, nisu primijenjeni. Točnije, oni su već koju godinu i neprimjenjivi, jer digitalizacija u elektronskim medijima, o kojoj se upravo priča, nameće i drugačiju normativnu osnovu. Dakle, da su ovi zakoni bili primijenjivani, da su upravni odbori birani u skladu s tim zakonima, dobar dio sadašnje atomsfere bio bi preveniran“, kazao je Marić.
Džemal Šabić ipak priznaje da je na neki način i sam otvorio vrata politici na FTV-u.
„Bio je jedan period, posebno onaj kada je Bakir Hadžiomerović imenovan za urednika TV programa i multimedije. To jeste jedan od mogućih najgroznijih perioda sa podaničkom uređivačkom politikom. Na određeni način osjećam se krivim. Mogle su se neke stvari uraditi četiri, pet mjeseci prije“, rekao je Šabić.
Novinar Anadolije kontaktirao je i Hadžiomerovića, ali je u on u telefonskom razgovoru pojasnio da mu je generalni direktor, nakon što ga je smijenio, zabranio da daje bilo kakve izjave za medije.
Drago Marić mišljenja je da bi međunarodna zajednica trebala više da se uključi u slučaj FTV, ali i slična zbivanja u ostalim javnim medijima.
„Međunarodna zajednica treba da vrati u agendu domaćih političkih struktura 14. uvjet iz Mape puta za BiH, a da se parlamentarne strukture konačno počnu baviti (ne)sprovođenjem pomenutih zakona i da priđu njihovom sada već neminovnom prilagođavanju aktualnim društvenim okolnostima i tehnološkim zahtjevima, prije svega u svezi s digitalizacijom ovih medija“, poručio je Marić.
Naredni dani mogli bi odlučiti o sudbini Federalne televizije. Agencija Andolija saznaje iz povjerljivih izvora da će već 13. decembra biti donesena odluka o imenovanju novih članova Upravnog odbora koji bi po hitnoj proceduri mogli smijeniti postojećeg i imenovati novog generalnog direktora, a potom postaviti nove izvršne direktore i urednike.
AA/Informer.ba
