Skoro mjesec dana optimizma i najava kako je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska izolovan nakon napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i to nakon što je lider HDZ-a Dragan Čović pokazao znakove otklona od tog dugogodišnjeg saveza, palo je u vodu.
Čović nije niti će prekinuti savez s Dodikom. A sve što se dogodilo u međuvremenu može se podvesti pod kupovinu vremena uz pokušaj ostvarivanja svojih političkih ciljeva, sažetih u zahtjevima za promjenu Izbornog zakona.
U trenucima kada se Dodik, kao i premijer RS-a Radovan Višković i predsjednik entitetske skupštine Nenad Stevandić pokušao skloniti od državnih policijskih agencija, odnosno kada im je sužen prostor kretanja i kada se aktivno govorilo o njihovom privođenju, Čović je slao poruke o potrebi nove državne koalicije.
Istina, Čović nikada nije direktno i otvoreno prozvao Dodika zbog njegovih poteza i napad ana ustavni poredak, već se to svaki put čitalo između redova. U tom periodu desili su se i sastanci HDZ-a s opozicijom iz RS-a (PDP, SDS i Lista za pravdu i red). Istaknut je optimizam i najavljeno potpisivanje nove državne koalicije.
Nešto ranije Trojka je u Vijeću ministara predložila imenovanje nedostajućeg ministra sigurnosti i za tu poziciju predložili Nebojšu Vukanovića (Lista za pravdu i red). Taj zahtjev nije stavljen na dnevni red jer je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto poručila kako se prije glasanja o tom prijedlogu politički lideri moraju dogovoriti o tome.
Možda vam se svidi
U međuvremenu je Čović govorio kako mu je cilj s novom državnom koalicijom smiriti političku krizu, obezbijediti sigurnost i usvojiti evropske zakone. Nakon toga je cilj razgovarati o Izbornom zakonu.
Ni deset dana nije prošlo od toga, a HDz je bez ikakve prethodne najave i konsultacija s Trojkom ili opozicijom iz RS-a, koje je najavio kao nove partnere na dnevni red uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH sa dva člana koja želi zamijeniti. Prvi je način izbora članova Centralne izborne komisije, a drugi način izbora članova Predsjedništva BiH u FBiH. Iako je svjestan i siguran da takve izmjene u ovom trenutku ne mogu biti usvojene, Čović je jednim potezom postigao nekoliko ciljeva.
Prebacio je lopticu na Bošnjake u Domu naroda, koji će sada blokirati sjednicu zbog te tačke. Automatski u drugi plan dolazi pozicija SNSD-a ondonso činjenica da je ta stranka blokirala sjednice Doma naroda kada se trebalo glasati o smjeni Nikole Špirića iz Kolegija Doma naroda. Time je Čović dao vjetar u leđa i Špiriću i SNSD-u, a prije svega Dodiku.
Nikada ni Čović niti bilo ko drugi nije objasnio kako je mislio imati prohodnost odluka u Domu naroda jer je poznato da SNSD ima tri delegata i svojim (ne)dolaskom kontroliše kvorum. Percepcija je postavljena tako da je potrebno pokrenuti priču o novoj državnoj vlasti pa će s eusput vidjeti kako će se zaobići SNSD.
Činjenice kažu da su u Vijeću ministara još uvijek SNSD-ovi ministri Srđan Amidžić i Staša Košarac. Nikola Špirić je i dalje predsjedavajući Doma naroda. Opozicija iz RS-a je dobila nadu da će postati dio vlasti i doprinijeti evropskom putu BiH i konačno zbaciti SNSD iz vlasti. Na kraju će ostati kratkih rukava, jer Čović ničim nije pokazao da se odvojio niti se želi odvojiti od Dodika. Bez obzira na deklarativne izjave o nekim novim političkim okolnostima bez SNSD-a, praksa pokazuje sve suprotno.
Možda vam se svidi
