Broj tražilaca azila sa zapadnog Balkana u zemlje Šengena ponovo zabrinjavajuće raste, stoji u najnovijem izvještaju Frontexa, evropske službe za granice, sa sjedištem u Varšavi, o mehanizmu monitoringa implementacije bezviznog režima.
Izvještaj, koji je u posjedu “Nezavisnih”, obuhvata period od 3. do 30. septembra i navodi se da je broj azilanata najviši u 2012. godini i da je veći za čak 64 odsto u odnosu na četiri prethodne sedmice.
Ovaj izvještaj dolazi u trenutku kada su pripreme mehanizma za suspenziju bezviznog režima u završnoj fazi, koji bi mogao da stupi na snagu početkom naredne godine, a koji bi omogućio zemlji koja zabilježi porast broja azilanata da naloži suspenziju bezviznog režima.
U proteklom periodu došlo je do smanjenja zahtjeva za azil, a BiH je prvi put uspjela da broj tražilaca azila svede na nivo prije uvođenja bezviznog režima.
Po najnovijem izvještaju, međutim, broj azilanata iz BiH također je u porastu, ali, kako je navedeno, ne u tolikom obimu kao iz Srbije i Makedonije, koje i dalje bilježe najveći broj tražilaca.
“Državljani Srbije učestvuju sa polovinom ukupnih zahtjeva, odnosno oko 1.900, a iza njih su Makedonci, koji učestvuju sa 30 odsto. I u ostale tri zemlje bilježimo porast, ali sa znatno niže početne baze“, navode u Frontexu.
U dijelu izvještaja za BiH, navedeno je da je broj lažnih azilanata u septembru veći za 51 odsto u odnosu na isti period 2011. godine. U zemljama Šengena od početka godine do septembra podneseno je čak 2.636 zahjeva, što je za 181 odsto više nego u istom periodu protekle godine.
U poređenju januar – septembar 2012. sa istim periodom 2011. godine, jedine dvije zemlje koje bilježe smanjen broj zahtjeva za azil su Švedska, u kojoj je 21 odsto manje zahtjeva, i Belgija sa 81 odsto manje zahtjeva.
Najviše podnosilaca zahtjeva, prema izvještaju, azil pokušava dobiti u Njemačkoj, u kojoj je zabilježen porast od 143 odsto u odnosu na protekli period, i to uglavnom iz Srbije.
“Do sada, u 2012. pet zemalja Šengena sa najviše zahtjeva su obradile 17.900 zahtjeva za azil iz pet balkanskih zemalja izuzetih od viznog režima, što je porast od 75 odsto u odnosu na isti period 2011. Sa oko 8.200 građani Srbije su daleko najbrojniji“, jedna je od opservacija u uvodu izvještaja.
Kada se radi o BiH, najveći porast tražilaca azila je u Njemačkoj, u kojoj je u ovom periodu bilo 214 aplikacija, ili 130 odsto više u odnosu na protekli izvještajni period. Uzimajući u obzir svih pet zemalja izuzetih viznog režima, porast zahtjeva za azil u Njemačku iznosi 2.699 i veći je za 75 odsto u odnosu na četiri prethodne sedmice.
Jedina pozitivna stvar u izvještaju je, kako je navedeno, pozitivan razvoj događaja u Švajcarskoj, koja je ubrzala obradu zahtjeva za azil sa zapadnog Balkana, tako da je u zadnjoj sedmici septembra bilo samo 13 zahtjeva.
Podsjećanja radi, Švicarska je proceduru ocjene opravdanosti zahtjeva za azil skratila sa nekoliko mjeseci na 48 sati, te je uvela zabranu ulaska u Švicarsku u trajanju od pet godina za sve one koji zloupotrebljavaju procedure ili višestruko podnose zahtjeve za dobijanje azila.
Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje sprovođenja bezviznog režima BiH, koji se nalazi u Švajcarskoj na konferenciji u Ženevi povodom lažnih azilanata iz BiH, kojih je do septembra u ovu zemlju došlo 399, ističe da se povećani brojevi mogu pripisati dolasku zime.
“To se i do sada dešavalo, da ljudi dolazak hladnih zimskih mjeseci koriste za odlazak za traženje azila“, rekao je on.
Govoreći o utiscima sa konferencije, rekao je da je ohrabrujuće što su švajcarski predstavnici, uprkos lažnim azilantima iz BiH, podržali ostanak bezviznog režima za BiH.
“Jedan od rezultata je da je usvojen plan prema kojim će Švicarska financirati projekte u iznosu od dva miliona švicarskih franaka u narednom periodu iz ove oblasti“, rekao je Dautbašić.
Istakao je da će nakon povratka u Sarajevo stupiti u kontakt sa njemačkom službom za azilante kako bi riješili povećan broj građana BiH koji dolaze u Njemačku.
“Kad gledamo ukupne brojke, to nije tako velika cifra u odnosu na druge zemlje, ali ne želimo da budemo neuralgična tačka i odmah ćemo da vidimo kako možemo pomoći i njemačkim kolegama kao što smo sarađivali sa Belgijancima i Šveđanima“, naveo je Dautbašić.
On tvrdi da uprkos ovim negativnim brojevima bezvizni režim sa BiH nije ugrožen.
“Međutim, svako povećanje može dovesti do problema. Ne smijemo dozvoliti da ljudi iz BiH masovno krenu prema zemljama zapadne Evrope, pogotovo sada kad početkom godine očekujemo uvođenje mehanizma za suspenziju bezviznog režima“, istakao je Dautbašić.
Inače, juče je u Tirani održan sastanak između predstavnika EU i zemalja zapadnog Balkana, na kojem su zemlje zapadnog Balkana obećale da će povećati napore za suzbijanje neopravdanih traženja azila.
Bariša Čolak, ministar pravde BiH, na tom sastanku upoznao je predstavnike EU sa mjerama koje preduzima BiH kako bi suzbila neopravdano traženje azila.
Jens Vagner, portparol njemačke ambasade u Sarajevu, rekao je da je Njemačka registrovala u septembru 214 zahtjeva za azil iz BiH, odnosno 27,7 odsto više nego u prethodnom periodu.
“Većina posjetilaca u Njemačku putuje sa poštenim namjerama. Među putnicima koji koriste viznu liberalizaciju nalaze se i poslovni ljudi i turisti, a prije svega tu je takođe puno ljudi koji posjećuju rodbinu i prijatelje u Njemačkoj“, istakao je Vagner.
Nezavisne/Informer.ba
