Gotovo 35 miliona litara gazirane i negazirane vode uvezeno je prošle godine u BiH, iako naša zemlja obiluje izvorima na kojim nam mogu pozavidjeti mnoge države. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivane BiH, u prva dva mjeseca 2012. uvezeno je dodatnih 3.510 tona ove tečnosti. Na uvezenu vodu prošle godine potrošili smo enormnih 15 miliona maraka i na taj način ojačali stranu privredu.
Ako tome dodamo procjenu Agencije za statistiku BiH, prema kojoj naša zemlja broji 3.839.737 stanovnika, dođe se do zaključka da svaki građanin godišnje popije više od devet litara “tuđe” vode ili 36 flašica od 0,25 litara.
Domaći proizvođači nezamjenjive tečnosti žale se da im je poslovanje u BiH otežano zbog stranih konkurenata. Milorad Radić, direktor proizvodnje u fabrici “Voda Kruna” Mrkonjić Grad, naglašava da bh. proizvođači nemaju dovoljno novca da “ovladaju” domaćim tržištem. ”Mislim da bi država trebalo da zaštiti domaću proizvodnju i građani bi dobijali 30 odsto jeftiniju vodu. Vode koje se kod nas proizvode sigurno su kvalitetnije nego one koje se pakuju, primjera radi, u Vojvodini. Međutim, sve to traži mnogo ulaganja, a privreda kod nas je opterećena. Problem je, dakle, nelojalna konkurencija, ali i opšta nelikvidnost”, ističe Radić.
Dragana Šipragić, direktor marketinga u kompaniji “Vitinka” Kozluk, naglašava da je zadatak domaćih proizvođača da poštuju potrebe i želje svojih potrošača i da im jasno komuniciraju vrijednosti – porijeklo i kvalitet njihovih proizvoda. ”Potrošači su centar tržišnih zbivanja i imaju pravo na svoj izbor u svakoj tržišno razvijenoj ekonomiji, kakva je i naša. Zdrava konkurencija je poželjna, a naš zadatak je da potrebe i želje naših potrošača poštujemo i pružamo im ono što od nas i očekuju. Naši proizvodi sve više dobijaju potvrdu kvaliteta, a zadnja takva potvrda je došla ovih dana sa novosadskog sajma, gdje su naši proizvodi vitinka i vivia dobili zlatne medalje za kvalitet, svaka u svojoj kategoriji”, ističe Šipragićeva.
Komentarišući podatke o količinama strane vode koju popuju bh. građani, Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, poziva građane da kupuju domaće. ”Ako odete na ulicu i uradite anketu, svi će reći da koriste uglavnom naše proizvode, ali to u praksi nije tako, što moramo da promijenimo. Prioritet je domaća proizvodnja i smatramo da je u tome naša perspektiva, u smislu punjenja budžeta, novih zapošljavanja i slično”, podvlači Lakota.
U nevladinim organizacijama koje se bore za očuvanje prirode upozoravaju da su bh. građani samo u rijetkim slučajevima svjesni situacije u ostatku planete i činjenice da veliki dio stanovništva pati od nestašice ili nedovoljne količine pitke vode, kojom se mi “razbacujemo” i zagađujemo je.
Nataša Crnković, koordinator programa “Biodiverzitet i zaštićena područja” u Centru za životnu sredinu Banjaluka, ističe da je flaširana voda “čista zapadnjačka pomama”, koja će, nada se ona, barem s ekonomskog aspekta, biti sve manje popularna. ”Naša voda, ukoliko nema zabrana za korištenje, higijenski je ispravna i sigurna za piće. Nikakve reklame s planinskim pejzažima ne mogu osigurati kvalitet vode. Nerijetko se flaširana voda puni daleko od takvih idiličnih pejzaža i to upravo na mjestima gdje nam je voda uvijek dostupna i skoro besplatna, ispod česme gradskog vodovoda”, naglašava Crnkovićeva, te upozorava da kupovinom flaširane vode doprinosimo i problemu otpada koji nastaje korištenjem ambalaže.
UVEZENA VODA U 2011. GODINI
(Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH)
Proizvod Vrijednost (KM) Količina (tona)
Negaz. prirodne mineralne vode 6,5 miliona 16.102
Gazirane prirodn. mineral. vode 8,5 miliona 18.851
UKUPNO 15 miliona 34.953
Nezavisne/Informer.ba
