Evo svijeta 2050-te godine, kako ga predviđa Američki popisni biro: Indija će biti nacija sa najviše stanovnika, pretičući Kinu negdje oko 2025. Sjedinjene Države ostaće tačno tamo gdje su sada: na trećem mjestu, sa populacijom od 423 miliona (u odnosu na 308 miliona 2010.).
Opadajući trend nataliteta u dvije ekonomski i politički najuticajnije zemlje Japanu i Rusiji, uzrokovaće pad u odnosu na njihove sadašnje pozicije, kao 9. i 10. zemlju po populaciji u svijetu. Pad će biti značajan, kako se procjenjuje, na 16. i 17. poziciju.
Navedeni podaci o svjetskoj populaciji rezulatat su ispitivanja i projektovanja u 228 zemalja sakupljnih u Američkom popisnom birou i Internacionalnoj data bazi (IDB).
Oni su ponudili na ovaj način pogled u budućnost.
”Jedna od najvećih promjena koje smo uočili je opadajući stepen nataliteta u nekim razvijenim zemljama poput Kine”, kaže Loraine West, projekt menadžer u IDB, “dok će drugi doživjeti lagani rast”. Drugim riječima kineski bum u populaciji konačno je usporio, dok je dugogodišnji trend opadanja nataliteta u Zapadnoj Evropi, počeo da se popravlja i raste makar na nekim mjestima.
Španija i Italija “su na gore”, kaže West, “ali koliko će rasti stopa rađanja, ili će to jednostvno fluktuirati na gore i dolje u jednom dužem periodu – to ćemo vidjeti”.
Prema italijanskom Nacionalnom institutu za statistiku, rast populacije zabilježen u posljednje vrijeme može biti uveliko uzrokovan imigrantima.
Dvije zemlje na putu da zabilježe najveći rast su Nigerija i Etiopija. Nigerija trenutno broji 166 miliona ljudi, ali bi do 2010. prema očekivanjima njena populacija mogla narasti na 402 miliona.
Etiopska populacija bi se mogla utrostručiti sa 91 miliona na 278, donoseći istočno afričkim državama poziciju među 10 zemalja sa najvećim natalitetom u svijetu, prvi put.
Zapravo, prema Odjeljenju za populaciju Ujedinjenih nacija, iako samo 18 posto svjetske populacije živi u takozvanim zemljama “visokog nataliteta” (mjesta gdje žene imaju više od 1.5 kćeri prosječno), većina od tih zemalja su u Africi; kontinent za koji se vjeruje da će zabilježiti značajan rast populacije narednih decenija, što može usložiti i onako loše snabdijvanje hranom u nekim afričkim nacijma.
Rusija: Nizak prosječni vijek muškaraca
Iako se SAD smatraju relativno stabilnim, to je jedina zemlja među prvih deset rangiranih u kojoj se ne očekuju promjene u narednih 40 godina – prethodni je popis pokazao dramatične demografske promjene u dijelu državnih granica.
Prošle sedmice Popisni biro objavio je da su više od polovine djece ispod dvije godine u Sjedinjenim državama zapravo etničke manjine. Kada se doda tome da je ne-hispano bijela populacija u porastu kada je riječ o godinama (u Kaliforniji na primjer prosječene godine ne–hispano bijelaca su sada za deset godina veće, nego u cijeloj državi) i Amerika će 2050. izgledati dosta različito u odnosu na Ameriku kakvu znamo danas.
Vjerovatno nanesrećnija promjena je ona koja se trunutno doživljava u Rusiji. Hladna prostrana zemlja prolazi kroz stalnu depopulaciju od 1992. godine i Popisni biro SAD očekuje da će se taj trend pada nastaviti ubuduće, sa 139 miliona na 109 do 2050. To je pad od 21 posto, mnogo veći nego što je ta zemlja doživjela i tokom II svjetskog rata.
Kao i mnoge druge države, Rusija je iskusila opadajući trend nataliteta, ali ona takođe pati i od relativno niske prosječene godine životnog vijeka. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, muškarci u Rusiji žive prosječno oko 62 godine, a tome doprinosi u velikoju mjeri velika stopa alkoholizma i siromaštvo.
Za usporedbu, Japan se takođe suočava sa fenomenom depopulacije, ali prema podacima Svjetske zdravstvne oragnizacije, prosječan životni vijek za mušakarce je 80 godina a za žene 86 godina.
Dakle, šta ovo znači? SAD još ne prolaze iskustvo opadanja populacije kakvo je osjetila Evropa u 1990-tim i 2000-tim, iako imigracija i različita stopa nataliteta među rasama znače da se etnička kompozicija zemlje mijenja.
Nešto slično će se dogoditi i u ostatku svijeta, takođe: afrički i indijski bum, pad Rusije i stagancija Kine, (procjenjuje se da će to iznositi oko 1,3 milijarde ljudi između danas i 2050.) promijeniće “makeup” kako je procijenjeno za 9,4 milajarde ljudi koji će zemlju zvati domom 2050. Budućnost izgleda nije tako daleka kao što mislimo.
RSE/Informer.ba
