Ustavni sud BiH trebao bi na jednoj od narednih sjednica razmatrati zahtjev člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti člana 17. i člana 39. stav 1 i 2 Zakona o državljanstvu BiH, sa prijedlogom da se ovi članovi stave van snage. Osporeni članovi Zakona, smatra Izetbegović, suprotni su Ustavu BiH i međunarodnim instrumentima kojima se sprečava diskriminacija.
Dnevni red
Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, nije mogao konkretno reći kada će Izetbegovićev zahtjev za ocjenu ustavosti biti razmatran, pošto se dnevni red utvrđuje osam dana prije zakazane sjednice.
“Mogu reći da je naredna zakazana za 15. i 16. juli ove godine i, naravno, dnevni red još nije utvrđen. Tako da je to prva naredna šansa za razmatranje tog predmeta. Obzirom da su sjednice svaka dva mjeseca onda je sljedeća šansa u septembru” – za “San” kaže Mijan.
Šefik Džaferović, poslanik SDA u državnom Parlamentu, smatra da je Izetbegovićev zahtjev opravdan i osnovan i očekuje da će Ustavni sud usvojiti ovu inicijativu i proglasiti neustavnim sporne članove Zakona o državljanstvu BiH. On podvlači da se zaista radi o diskriminirajućim odredbama, jer se bez ikakvog razumnog osnova različito tretiraju prava bh. građana koji žive u inostranstvu.
Krivica države
“Ukoliko se to ne bi desilo imali bismo ozbiljan problem prvog januara 2013. godine jer bi tada veliki broj bh. građana koji su uzeli državljanstvo drugih država, sa kojima BiH nema zaključen ugovor o dvojnom državljanstvu, došli u poziciju da bez ikakvog objektivnog opravdanja izgube državljanstvo BiH – za naš list kaže Džaferović i dodaje da nisu ti građani krivi što BiH nije zaključila ugovore o dvojnom državljanstvu i ne mogu oni ispaštati i imati negativne posljedice zbog toga. On pritom naglašava da prema Ustavu BiH država mora štiti državljanstvo BiH.
” Ti građani nisu otišli svojom dobrom voljom sa ovih prostora. Oni su protjerani i nisu uzeli državljanstvo drugih država da bi se odrcali bh. državljanstva, nego da bi se snalazili u bijelom svijetu i rješavali neka svoja statusna pitanja – zaključuje Dažaferović.
Bh. dijaspora pored osporenih članova 17. i 39. nije zadovoljna ni predloženom izmjenom člana 12. Zakona o državljanstvu BiH, kojom je predviđeno da oni koji su izvorno bh. državljani mogu ponovo ostvariti pravo na državljanstvo BiH, nakon dvije godine boravka. Senada Softić Telalović, predsjednica Vijeća bh. organizacija Australije, naglašava da su ove odredbe diskriminirajuće i da će se njihovom primjenom nastaviti etničko čišćenje. Ona pritom upozorava da pomenuti zakon dodatno ugrožava interese više od milion bh. državljana, koji su uglavnom izbjegli u treće zemlje zbog ratnih dejstava, te u međuvremenu stekli državljanstva tih zemalja radi lakšeg života u njima.
San/Informer.ba
